Naime, indeks ekonomskog sentimenta (ESI) je porastao s 93,8 na 95,3 indeksnih bodova. ESI indikator zadržava se ispod dugoročnog prosjeka još od lipnja 2022. što ocrtava poslovni pesimizam u monetarnoj uniji, a poboljšanje u siječnju odražava rast povjerenja u industriji, građevinarstvu i, u manjoj mjeri, uslugama, dok je povjerenje u maloprodaji oslabjelo, a potrošačko povjerenje ostalo stabilno. Pri tome je pokazatelj uslužnih aktivnosti i dalje jedini pokazatelj koji se nalazi u pozitivnom području, a u siječnju je poboljšan za 0,9 bodova u odnosu na mjesec ranije.
Povjerenje u industriji poraslo je u siječnju (+1,1 bod), potaknuto optimističnijim očekivanjima menadžera u vezi s proizvodnjom te poboljšanim procjenama zaliha gotovih proizvoda. S druge strane, njihova ocjena trenutne razine ukupnih narudžbi dodatno se pogoršala. Od pokazatelja koji ne ulaze u indikator povjerenja, menadžeri su također izrazili slabiju procjenu knjige izvoznih narudžbi, dok su njihovi pogledi na trendove u ranijoj proizvodnji postali manje pesimistični. Među najvećim gospodarstvima EU-a, ESI je značajno porastao u Francuskoj (+3,3), Italiji (+1,8), Španjolskoj (+1,5) i Njemačkoj (+1,2), dok je zabilježen snažan pad u Poljskoj (-2,0) te blaži pad u Nizozemskoj (-0,8). Pokazatelj zapošljavanja (Employment Expectations Indicator, EEI) i dalje se zadržava blago ispod razine svog dugoročnog prosjeka od 100 bodova, a u siječnju je iznosio 98,8 indeksnih bodova.
Promatrano usporedno, unutar država članica europodručja primjetne su značajne razlike u gospodarskom raspoloženju. Hrvatska se tako u siječnju, unatoč pogoršanju za 1,1 bod u odnosu na prosinac 2024., i dalje zadržava na samom vrhu ljestvice, iza Grčke, Portugala i Cipra koje bilježe ESI vrijednost od 108,6 odnosno 107,2 i 106,1 indeksnih bodova. Slijedi Španjolska (104,4). Navedeno odražava povoljniji sentiment u gospodarstvima koja su manje industrijski orijentirana, a više uslužno, odnosno turistički. Razlike između spomenutih zemalja i zemalja takozvane jezgre primjetne su i na podacima o BDP-u. Tako je indeks ekonomskog sentimenta ispod dugoročnog prosjeka, primjerice, u Austriji (88,7) ili Njemačkoj (88,1), ali je ipak u siječnju blago poboljšan u odnosu na mjesec ranije.
Hrvatska se u siječnju nastavlja zadržavati iznad svojeg dugoročnog prosjeka još od svibnja 2021. pri čemu je u odnosu na prosinac 2024. ESI zabilježio pogoršanje s 106,7 na 105,6 indeksnih bodova. Promatrano prema sektorima, pokazatelj ekonomskog sentimenta u uslugama i dalje se zadržava na pozitivnim dvoznamenkastim razinama, unatoč pogoršanju u siječnju sa 26,4 na 19,5 bodova što vjerojatno odražava i dalje snažnu domaću potražnju podržanu kretanjima na tržištu rada.
Snažna osobna potrošnja odražava se i na ekonomskom sentimentu u trgovini na malo, čiji je pokazatelj još uvijek znatno iznad dugoročnog prosjeka, a u siječnju bilježi dvoznamenkastu pozitivnu vrijednost peti mjesec za redom. Nadalje, ekonomski sentiment u građevinarstvu na pozitivnim je razinama od travnja 2021. iako je u siječnju pogoršan spustivši se za 4,7 na 12,2 boda. Zadržavanje iznad dugoročnog prosjeka vjerojatno je i posljedica priljeva EU transfera koji pružaju potporu građevinskoj aktivnosti. Nadalje, uz poboljšanje u siječnju, ekonomski sentiment u industriji također se kreće iznad dugoročnog prosjeka, što je vjerojatno djelomično povezano s očekivanjima poduzeća oko većeg obujma poslovanja s obzirom na solidnu domaću potražnju za potrošnim dobrima.
