U siječnju inozemni dug pao na godišnjoj razini, no ove će godine porasti |
Objavljeno: 26.05.2020 / 09:47 |
Autor: RBA analize |
ANALIZA - Na kraju siječnja hrvatski inozemni dug iznosio je 41,1 milijardu eura, što je 6,5 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, no analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u ovoj godini zbog koronakrize očekuju rast inozemne zaduženosti svih ključnih sektora. |
Bruto inozemni dug od 41,1 milijardu eura veći je za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na siječanj prošle godine manji za 2,8 milijardi eura ili 6,5 posto, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB). No, taj dug, koji uključuje inozemni dug opće države, središnje banke, drugih monetarnih financijskih institucija i ostalih domaćih sektora, ove će godine porasti. „Uslijed novonastale i neočekivane situacije vezane za pandemiju koronavirusa, koja je prouzročila zastoj na globalnoj razini, kao i u domaćem gospodarstvu, očekujemo pogoršanje pokazatelja vanjske ranjivosti Hrvatske“, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u utorak. Analitičari te banke očekuju povratak salda na tekućem računu bilance plaćanja u negativno područje, po prvi put od 2013., kao i porast bruto inozemnog duga u nominalnom i relativnom izrazu. „Oporavak i ponovno pokretanje gospodarske aktivnosti, uz visoke potrebe za financiranjem, dovest će do rasta inozemne zaduženosti svih ključnih sektora“, navodi se u analizi. Kako bi financirala mjere za pomoć gospodarstvu, koje je pod pritiskom koronakrize, Vlada je u rebalansu proračuna nedavno povećala primitke od financijske imovine i zaduživanja s 30,5 na 63,4 milijarde kuna. Pritom su planirana zaduživanja i na domaćem i na inozemnom tržištu. Zbog rasta duga, a očekivanog oštrog pada gospodarstva, porast će udjel inozemnog duga u BDP-a. „Snažan pad gospodarske aktivnosti utjecat će na porast udjela bruto inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), koji bi se mogao približiti razini od 90 posto. S druge strane, nastavak ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka kroz niske će kamatne stope djelomično ublažiti rast troškova inozemnog zaduživanja i tako djelovati u pozitivnom smjeru“, zaključuju analitičari RBA. Bruto inozemni dug na kraju 2019. godine iznosio je 40,9 milijardi eura, što čini 75,7 posto BDP-a. |
|
Tagovi: inozemni dug, vanjski dug, Hrvatska narodna banka, koronakriza |
PROČITAJ I OVO | ||
Industrijska proizvodnja u veljači oštro pala, treći mjesec zaredom |
ZAGREB - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u veljači pala treći mjesec zaredom na godišnjoj razini, i to za više od 5 posto, znatno oštrije nego prethodnih mjeseci. |
Potrošnja u Hrvatskoj u veljači porasla jedanaesti mjesec zaredom |
ZAGREB - U Hrvatskoj je u veljači potrošnja u maloprodaji porasla 11. mjesec zaredom na godišnjoj razini, i to brže nego mjesec dana prije, što ukazuje na stabilan rast gospodarstva u prvom tromjesečju ove godine. |
Što pokazuje usporedba hrvatskih realnih plaća s regijom? |
ANALIZA - Prema posljednjim dostupnim podacima WIIW Instituta (The Vienna Institute for International Economic Studies) prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.620 eura u prosincu 2023. |
Raspoloženje potrošača u SAD-u u ožujku je dostiglo najvišu razinu u tri godine |
WASHINGTON - Raspoloženje američkih potrošača o gospodarskom stanju u zemlji porastao je u ožujku na najvišu razinu u posljednje tri godine, prema podacima Sveučilišta u Michiganu, čiji je indeks porastao sa 76,9 u travnju na 79,4 boda. |
Slovenska maloprodaja u veljači pala treći mjesec zaredom |
LJUBLJANA - U veljači je realni prihod od prodaje u trgovini na malo ponovno smanjen i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U trgovini motornim vozilima bila je niža u mjesečnoj, a viša u godišnjoj usporedbi, objavio je danas Državni zavod za statistiku. |