Udjel turizma u hrvatskom BDP-u znatno manji nego se mislilo

Udio pak svih djelatnosti koje su i turističke, poput prijevoza ili trgovine, je 24,5 posto, ali tu se računa i ono kad vam vlakom dođe prijatelj iz Karlovca na piće u Zagreb, kupi krafnu u pekari i plati vam rundu.

Ovo su friške brojke DZS-a koje se doduše odnose na već sad davnu 2022. godinu, iznosi su još u kunama, a udjeli u ukupnom gospodarstvu su vrlo slični prethodnim izdanjima za 2019. i 2016. godinu.

Kako se navodi u objavi DZS-a, bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u 2022. iznosila je 104 milijarde kuna i to je 24,53 posto od ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti u 2022 godini. Nakon izračuna turističkog udjela u proizvodnji za svaku od turističkih djelatnosti i ostalih djelatnosti izračunana je izravna bruto dodana vrijednost turizma. Ona je u 2022. iznosila 44,7 milijarde kuna i činila je 10,54 posto od ukupne bruto dodane vrijednosti.

Izravni bruto domaći proizvod turizma u 2022. iznosio je 57,7 milijardi kuna i njegov je udio u ukupnom bruto domaćem proizvodu iznosio 11,32 posto.

Ovo su podaci iz takozvanog Satelitskog računa turizma, izračuna koji služi procjenjivanju izravnog ekonomskog doprinosa turizma nacionalnom gospodarstvu. Prikazani su najvažniji rezultati izvedeni iz satelitskog računa turizma, a to su vrijednosti unutarnje turističke potrošnje, dolazni turistički izdaci, domaći turistički izdaci, bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti, izravna bruto dodana vrijednost turizma te izravni bruto domaći proizvod turizma u 2022.

Za usporedbu, udio svih turističkih djelatnosti u BDP-u pred 6 godina je iznosio 24,41 posto, dok je izravno turizam činio 11,82 posto BDP-a.

Brojke koje pokazuju udjel turizma u BDP-u vrlo su slične onima iz prethodnih izdanja Satelitskih računa koja DZS objavljuje svake tri godine koristeći međunarodno priznatu i trenutačno najobjektivniju metodologiju koju je u Hrvatskoj uveo Institut za turizam, podsjeća nas ravnatelj Instituta Damir Krešić.

"Podsjećam da turizam ne postoji kao odvojena posebna djelatnost u NKD-u i zato je jako teško dobiti egzaktne podatke, i zato sve te brojke treba uzeti sa zrnom soli, no ta je metoda i dalje najbolja koju imamo. U ukupna bruto dodanu vrijednost turizma tako ulaze i one turističke djelatnosti koje generira i domaća potrošnja, odnosno potrošnja neturista, kao što su prijevoz i trgovina. Naime, vaš gost iz Karlovca ili čak Samobora napravio je turističku potrošnju kad vas je posjetio i potrošio neki novac u Zagrebu", pojašnjava Damir Krešić.

Brojke pokazuju tako da je unutarnja turistička potrošnja u 2022. iznosila 115 milijardi kuna, a od toga su ostale sastavnice potrošnje iznosile 2,3 milijarde kuna, što je 2,02 posto unutarnje turističke potrošnje. Unutarnji turistički izdaci u 2022. iznosili su gotovo 113 milijardi kuna, što je 97,98 posto unutarnje turističke potrošnje.

Dolazni turistički izdaci činili su 87,59 posto (99 milijardi kuna) unutarnjih turističkih izdataka, dok su domaći turistički izdaci činili 12,41 posto (14 milijardi kuna) unutarnjih turističkih izdataka.

Procjenjuje se da također da su turistički izdaci nerezidentnih turista, posjetitelja koji su ostvarili barem jedno noćenje u Hrvatskoj, iznosili 93 milijarde kuna, što je 94,02 posto dolaznih turističkih izdataka. Turistički izdaci nerezidentnih jednodnevnih posjetitelja (izletnika) iznosili su skoro 6 milijardi kuna, što je 5,98 posto dolaznih turističkih izdataka, stoji u objavi DZS-a.