Ukidanje subvencija na energente podiže inflaciju

U usporedbi s drugim zemljama EU-a, Hrvatska je zabilježila porast HICP-a od 4,3% u odnosu na prethodnu godinu, odnosno 0,3% mjesečno. To bi značilo da je Hrvatska zemlja s drugom najvišom stopom inflacije unutar eurozone, a Estonija prednjači s 4,7% godišnje. Da biste razumjeli dinamiku inflacije, pročitajte u nastavku.

Iako se prema procjenama očekivalo da će se hrvatska inflacija ohladiti u studenom, kao rezultat završetka postljetne turističke sezone (koja je završila u listopadu), to se nije dogodilo, jer je rast inflacije potaknut širokim rasponom čimbenika.

Kao takva, stopa inflacije iznosila je 3,8% u odnosu na prethodnu godinu, odnosno 0,6% mjesečno tijekom studenog 2025. To predstavlja ubrzanje u odnosu na 3,6% u listopadu. Nadalje, stopa inflacije je zapravo sada viša nego u studenom 2024., kada je iznosila 2,8%, ali je i dalje ispod razine zabilježene u studenom 2023., kada je iznosila 4,7% u odnosu na prethodnu godinu.

Prema kratkoj procjeni, po segmentima, cijene usluga su porasle za 6,6% u odnosu na prethodnu godinu, cijene energije su porasle za 5,3% u odnosu na prethodnu godinu, dok su cijene hrane i pića bile 4,1% u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, neenergetska industrijska roba bila je nešto niža (-0,1% u odnosu na prethodnu godinu).

Rast inflacije može se pripisati i domaćim i vanjskim pokretačima. Što se tiče domaćih pokretača, snažna potražnja potrošača i rastuće plaće izvršili su pritisak na rast cijena. Treba napomenuti da je hrvatsko gospodarstvo izrazito sezonsko – snažna turistička sezona i blagdanska potrošnja potaknuli su potrošnju, doprinoseći bržem rastu cijena. To se može vidjeti u cijenama usluga, od kojih je turizam najveći pokretač.

Nadalje, ministar gospodarstva Šušnjar također je napomenuo da je porast inflacije „neželjeni učinak gospodarskog rasta, povećanja plaća i potrošnje…“. Jedan od istaknutih pokretača rasta domaćih cijena bile su cijene u restoranima i hotelima, koje su krajem 2024. porasle za 10% u odnosu na prethodnu godinu, a tijekom jeseni 2025. iznose oko 6-7%, što je i dalje znatno iznad uobičajenih i ciljanih razina. Ovdje možemo vidjeti procvat turističke potražnje, koja je tijekom ove godine prvenstveno bila potaknuta višim cijenama - budući da je broj dolazaka i noćenja prilično stagnirao od pandemije, rastući samo jednoznamenkastim do dvoznamenkastim razinama u usporedbi s 2019. prije pandemije, koja se dugo smatrala najboljom godinom za turizam, ali je prevladana, posebno 2024. i 2025., ali opet, primarni pokretač rasta bile su više cijene.

Što se tiče cijena hrane, one i dalje rastu, iako je Vlada nedavno proširila popis proizvoda za koje se primjenjuju ograničenja cijena. Veće trošarine na duhan i alkohol također su odigrale ulogu. Općenito, inflacija u Hrvatskoj bila je nepromjenjiva zbog čimbenika domaće potražnje, čak i dok je ukupna inflacija počela padati 2023./2024.

Što se tiče vanjskih čimbenika, oni su imali značajan utjecaj na kretanje inflacije u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. Početna inflacija u razdoblju od 2021. do 2022. bila je uglavnom uvezena, kao rezultat globalne energetske krize (posebno nakon početka rata u Ukrajini) i poremećaja u lancu opskrbe zbog pandemije.

Uvođenje eura početkom 2023. također je odigralo ulogu, iako je ograničenije u usporedbi s ukupnom dinamikom rasta troškova/cijena. Što se tiče cijena energije u 2025., one su bile pod mješavinom domaćih i vanjskih utjecaja. Na primjer, cijene goriva porasle su globalno sredinom 2023. i 2024., što je utjecalo i na Hrvatsku. Do studenog 2025. energija je ponovno bila značajniji pokretač inflacije, s već spomenutim rastom od 5,3% u odnosu na prethodnu godinu.

Primarni razlog za to je postupno ukidanje državnih energetskih subvencija. Vlada je ograničila cijene električne energije za kućanstva od kraja 2022. do rujna 2024. kako bi zaštitila potrošače. Ovo ograničenje djelomično je ukinuto 2024. godine, što je dovelo do rasta cijena od 13% u odnosu na prethodnu godinu u listopadu 2024. Mrežne naknade također su podignute, što je stvorilo dodatni pritisak. Slično uklanjanje ograničenja cijena, vezano uz plin, također je najavljeno prije nekoliko mjeseci i nedavno provedeno, baš kada je počela sezona grijanja, što je također potaknulo daljnji rast cijena.

Općenito, inflacija ostaje visoka, utječući na cijelo gospodarstvo. Ovaj put je prvenstveno potaknuta inflacijom u energetskom i uslužnom sektoru, dok je prije bila potaknuta rastom cijena energije i plaća. Međutim, treba napomenuti da unatoč ovoj inflaciji, u realnom smislu gospodarstvo ove godine raste za više od 2,5%, a očekuje se da će rasti za više od 2% u 2026. i 2027. godini. Kao takvo, moglo bi biti neke istine u onome što Vlada govori, uostalom, kada gospodarstvo brzo raste, rastu plaće i raspoloživi dohodak, pa će rasti i potrošnja. I to se dogodilo, i kao takvo, bio je to samoispunjavajući ciklus - više cijene dovode do zahtjeva za višim plaćama, što zauzvrat dovodi do povećanja tvrtki cijene robe, što ponovno dovodi do toga da ljudi traže veće plaće.

Ako brzo pogledamo harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), Hrvatska je druga najviša po rastu međugodišnje stope inflacije, a "nadmašila" ju je samo Estonija, koja je zabilježila rast od 4,3% u odnosu na prethodnu godinu. Slijede Austrija s 4,1%, Latvija i Slovačka s 3,8% te Litva i Luksemburg, obje s 3,6% u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, Cipar je u studenom zabilježio najnižu ukupnu međugodišnju inflaciju od 0,2%, a slijede Francuska s 0,8%, Italija s 1,1% i Finska s 1,4%.