Umar snzio prognozu slovenskog rasta BDP-a na 0,8 posto

Kako je na današnjoj konferenciji za novinare rekla Umarova bivša prva dama i urednica jesenske prognoze, Maja Bednaš, utvrdili su da se rast ove godine usporava za prvu polovicu godine.

"Prva polovica godine znači stagnaciju u odnosu na prošlu godinu, ključni element koji je utjecao na ovaj pad je izvoz", rekla je.

Prognoze za drugu polovicu godine su nešto bolje.

"Važan pokazatelj menadžera nabave za eurozonu u trećem tromjesečju ukazuje na rast aktivnosti, posebno u proizvodnji, što je vrlo važno za slovenski izvozni sektor", rekla je Bednaš.

Manje globalne neizvjesnosti

Situacija u međunarodnom okruženju također se poboljšava. Neizvjesnost ostaje visoka, ali indeks neizvjesnosti u vezi s trgovinskim politikama znatno je niži nakon što su SAD postigle određene sporazume s drugim zemljama.

Volumen proizvodnje pao je više od prosjeka EU, a također i kod naših najvažnijih trgovinskih partnera, posebno Njemačke i Italije.

"To je ključni faktor koji je utjecao na kontrakciju u izvoznom sektoru", objasnila je Bednaš.

Prognoza je pripremljena uzimajući u obzir reviziju podataka za prošlu godinu, koja, prema njezinim riječima, nije donijela veće promjene u realnom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u usporedbi s prethodnim godinama, ali su se stope rasta pojedinačnih agregata, i potrošnje i komponenti dodane vrijednosti, značajno promijenile. Došlo je do značajnih promjena u investicijama, fiksnoj imovini i privatnoj potrošnji, a podaci su bili bolji, prema njezinim riječima.

Nova prognoza gospodarskih kretanja, između ostalog, činit će osnovu za pripremu prijedloga proračunskih dokumenata za sljedeće dvije godine.

„Gospodarski rast ove godine bit će potaknut domaćom potrošnjom, posebno potrošnjom kućanstava, podržanom relativno visokom razinom zaposlenosti i ubrzanim rastom plaća“, rekla je vršiteljica dužnosti direktorice Umara Alenka Kajzer. Ostvarenje prognoze prate uglavnom negativni rizici vezani uz situaciju u međunarodnom i domaćem okruženju. U domaćem kontekstu, oni su uglavnom vezani uz sposobnost provedbe investicijskih projekata i rast troškova rada.

Inflacija nešto viša

Inflacija je posljednjih mjeseci blago porasla, „daleko od onih visokih stopa rasta u 2022.“, ali je nešto viša nego što je bila na početku godine. Prema Bednaš, ključni razlog za to je povećani rast cijena hrane i usporeni pad cijena energenata.

„Cijene energenata niže su nego što su bile prošle godine, tome doprinose i razni bazni učinci zbog pojedinačnih mjera, ali svi zajedno doprinose trenutnoj inflaciji od 3 posto“, objasnila je.

Međugodišnja inflacija na kraju godine iznosit će 2,9 posto, uglavnom zbog viših cijena hrane, a očekuje se da će se u sljedeće dvije godine smanjiti na nešto više od dva posto. Rast cijena usluga bit će relativno visok, potaknut rastom plaća zbog nedostatka radne snage i potražnje usred očekivanog rasta raspoloživog dohotka. Rast cijena usluga neznatno će premašiti rast potrošačkih cijena, a temeljna inflacija će u duljem roku ostati nešto iznad dva posto, rekao je Bednaš.

Smanjenje zaposlenosti

Nakon prošlogodišnje stagnacije, Umar ove godine očekuje slab rast fiksne imovine, povećat će se građevinske investicije, posebno nestambene i infrastrukturne, a uz visoku iskorištenost kapaciteta u proizvodnji i investicije u proizvodnju. Rast državne potrošnje bit će umjereniji nego prošle godine. Rast socijalnih transfera u naturi i rashoda, koji su također ojačani prošle godine zbog obnove nakon poplava, bit će umjereniji.

Prema Kajzeru, zaposlenost će se ove godine u prosjeku smanjivati, a u sljedeće dvije godine uglavnom će stagnirati, dok će nezaposlenost ostati niska tijekom cijelog razdoblja. Nakon pada u prvoj polovici godine, očekuju da će zaposlenost ostati na postignutoj razini u ostatku godine.

"U sljedeće dvije godine, s povijesno niskim brojem nezaposlenih osoba. Na pad su uglavnom utjecale demografske promjene, koje postupno povećavaju prijelaz iz nezaposlenosti u neaktivnost ili mirovinu“, rekla je.