UniCreditov Investment Institute: Hrvatski rast će usporiti, ali će i dalje biti solidan

Nadalje, UniCredit očekuje da će rast BDP-a u regiji srednjoistočne Europe koja je dio Europske unije porasti s 2,0 posto iz 2024. godine na 2,2 posto 2025. godine, odnosno na 2,5 posto 2026. godine.

Izvješće za drugo tromjesečje 2025. godine pod nazivom Navigating the Tariff Tide (Upravljanje carinskim izazovima) ističe kako su potrošnja kućanstava i ulaganja financirana sredstvima iz EU fondova glavni stupovi gospodarske otpornosti u regiji srednjoistočne Europe. Ograničena ponuda tržišta rada s relativno niskim stopama nezaposlenosti podržavaju rast realnih plaća, a time i potrošnju. Istodobno, neizvjesnost oko američkih carina i rizik od fiskalnog odstupanja (u nekim zemljama) i dalje predstavljaju izazove za makroekonomsku stabilnost.

„U razdoblju, u kojem trgovinske napetosti i slaba globalna potražnja stvaraju poteškoće, primjećujemo da se gospodarstva srednjoistočne Europe prilagođavaju prebacivanjem svojih pokretača rasta na unutarnju potražnju“, izjavio je , stariji ekonomist UniCredita za regiju srednjoistočne Europe i jedan od glavnih autora poglavlja o srednjoistočnoj Europi u izvješću. „Taj je pomak potaknut snažnim rastom realnih plaća i ubrzanim isplatama iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost.“

„Zemlje koje usklade reforme s rokovima za isplatu sredstava iz EU fondova najbolje će proći“, dodaje Eszter Gárgyán, FX strateg za regiju srednjoistočne Europe i koautorica izvješća.

„Hrvatsko gospodarstvo vjerojatno će usporiti snažan tempo iz prethodnih nekoliko godina. Međutim, rast zaposlenosti, realnog dohotka i snažna apsorpcija sredstava dodijeljenih iz Mehanizma za oporavak i otpornost i dalje će podržavati solidnu stopu rasta od oko 3 % u srednjoročnom razdoblju unatoč mnogim izazovima, posebno onima iz vanjskog okruženja“, naglašava Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke.

U izvješću stoji kako bi se uporaba EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost trebala povećati u većini zemalja, osim u Mađarskoj.

Ključni naglasci izvješća:

Model rasta prebacuje se na unutarnju potražnju: Inozemna potražnja, osobito u sektorima poput automobilske i farmaceutske industrije, oslabljena je američkim carinama. Međutim, domaća potrošnja i dalje je snažna, a pogoduju joj ograničena ponuda tržišta rada i konvergencija plaća.

Prosječni rast realnih plaća u srednjoistočnoj Europi najvjerojatnije će se približiti brojki od 4 % 2025. godine, a usporiti na 3,3 % 2026., s obzirom na to da će izborni ciklusi u regiji doprinijeti rastu plaća u razdoblju od 2024. do 2025. godine. U nekim će zemljama izborni ciklusi i povećanja minimalnih plaća dodatno utjecati na dinamiku plaća.

Očekuje se kako će fiksna ulaganja porasti tijekom 2026. godine uz pomoć EU fondova i nižih kamatnih stopa.

Praćenje fiskalnih i političkih rizika: Rumunjska, Poljska, Mađarska i Slovačka suočene su sa sve većim pritiskom da provedu fiskalne prilagodbe. Svakako valja istaknuti Rumunjsku, koja riskira sniženje kreditnog rejtinga bez jasnog parlamentarnog opredjeljenja za konsolidaciju javnih financija.

Inflacija i monetarna politika: Inflacija se u zemljama poput Češke i Srbije približava ciljanoj stopi, dok u drugim zemljama povećanja poreza i nadzori cijena kompliciraju situaciju. UniCredit predviđa oprezno snižavanje kamata u iznosu od 25 do 50 baznih bodova na odabranim tržištima tijekom 2025. godine, s ograničenim prostorom za daljnje ublažavanje monetarne politike tijekom 2026. godine.