Usluge najveći krivac za siječanjsko ubrzanje inflacije

Ukupna inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) iznosila je 3,6%, što je za 1,9 postotnih bodova više u odnosu na prosjek godišnjeg rasta cijena u europodručju.

Na temelju 80% do 90% obrađenih podataka, Državni zavod za statistiku danas je objavio prvu procjenu rasta potrošačkih cijena dobara i usluga za siječanj. Uz mjesečni rast od 0,3%, godišnja stopa inflacije, mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 3,4%.

U siječnju inflatorne pritiske predvodile cijene usluga

Ubrzanje godišnje stope rasta s 3,3% na 3,4% posljedica je isključivo snažnije inflacije usluga koja je na godišnjoj razini ubrzala za 0,9 postotnih bodova na 7,2%, podržana snažnim mjesečnim rastom od 2,2%. Iako pojedine djelatnosti početkom godine utvrđuju nove cjenike za svoje usluge, tekući porast značajno je iznad dugoročnog obrasca kretanja.

Uz rast za 1% u odnosu na prosinac, inflacija u agregatu Hrana, alkoholna pića i duhan neznatno je usporila s 3,1% na 3,0%.

Više cijene električne energije te više cijene goriva za motorna vozila najvjerojatnije su najviše doprinijele mjesečnom povećanju Energije od 1,8%. Ipak, zbog učinka baznog razdoblja (rast cijena energije za kućanstva i goriva za motorna vozila u istom razdoblju prošle godine) godišnja inflacija u ovom agregatu usporila je s 3,9% na 3,7%.

Konačno, rast cijena u Neprehrambenim industrijskim proizvodima bez energije zadržao se na 0,1% godišnje, kao i u prosincu, iako je na mjesečnoj razini promjena iznosila -3,4%. Posljedica je to također učinka baznog razdoblja. U ovom agregatu mjesečni pad bio je snažniji od uobičajenog, dugoročnog obrasca kretanja.

Energenti u fokusu

U godini pred nama dokidanje energetskih mjera planirano za travanj neće dopuštati ubrzano smirivanje inflacije uz pretpostavku relativne stabilnosti cijena u ostalim agregatima. Kod potonjeg vrijedi spomenuti da očekujemo nastavak gospodarskog rasta blago iznad potencijalnog na krilima (nešto skromnije) domaće potražnje (proinflacijski rast) i postupnog oporavka neto inozemne potražnje. U skladu s navedenim, očekujemo da će prosječna inflacija u 2026. iznositi 3 posto. Naposljetku, smatramo da oko naših prognoza trenutačno dominiraju rizici koji bi mogli gurnuti inflaciju i na nešto više razine od očekivanih. Tu prvenstveno možemo izdvojiti mogućnost da se domaća potražnja pokaže snažnijom od očekivanja i time podrži daljnje podizanje cijena. Kod cijena hrane važan čimbenik rizika su i vremenske (ne)prilike. Na kraju, ne možemo izostaviti geopolitičke rizike, stalno prisutan čimbenik koji posljednjih godina značajno smanjuje sigurnost prognoza. Više o inflaciji u našim posljednjim tromjesečnim RBAnalizama.

Inflacija u europodručju usporila na 1,7% u siječnju

Ukupna inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) usporila je s 3,8% na 3,6%, što je za 1,9 postotnih bodova više u odnosu na prosjek godišnjeg rasta cijena u europodručju. Godišnji rast potrošačkih cijena u europodručju usporio je u siječnju na 1,7% sa 2,0% u prosincu. U skladu je to i s retorikom Europske središnje banke za koju se očekuje da će na ovotjednom zasjedanju zadržati referentne kamatne stope nepromijenjenima. Dok je u europodručju ciklus spuštanja kamatnih stopa (najvjerojatnije) završio uslijed željenog kretanja cijena, u Hrvatskoj inflacija trenutno ostaje iznad ciljanih razina, a time i aktualna tema u narednom jednogodišnjem razdoblju.

Promatrano prema državama članicama europodručja, višu stopu u siječnju bilježi jedino Slovačka (4,2%, podaci za Estoniju još nisu objavljeni). Najnižu godišnju stopu opće inflacije u siječnju bilježi Francuska (0,4%), te Finska i Italija (obje za 1,0%).