Usluge ostaju najveći generator inflacije

U prvih sedam mjeseci rast potrošačkih cijena u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosio je u prosjeku 3,4%. Najveći doprinos tome pružile su cijene usluga i hrane (usluge za 1,6 postotnih bodova, a hrana za 1,3 postotnih bodova).

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, u razdoblju siječanj-srpanj 2024. na godišnjoj razini najveći doprinos ukupnom rastu generirale su cijene Hrane i bezalkoholnih pića s 1,03 postotnih bodova (ili 25,9% ukupnog porasta), a slijedi Prijevoz (0,61 pb ili 17,8%) te Restorani i hoteli (0,52 pb ili 15,2%). Osim Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, ostale glavne skupine također su dale pozitivan doprinos, a izdvajaju se one povezane s uslugama.

Za revidiranje preliminarne procjene godišnjeg rasta s 2,3% na 2,2% zaslužne su cijene Energije, čiji je godišnji pad prema konačnim podacima iznosio 0,3% (u odnosu na -0,1% u prvoj procjeni).

Od ostalih posebnih agregata, rast na godišnjoj razini primjetno je usporio kod Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije (s 1,5% na 0,7%), a nešto skromnije kod Hrane, pića i duhana (s 2,1% na 1,9%). Kod industrijskih proizvoda godišnja stopa promjene najskromnija je od rujna 2021., a kod hrane od lipnja 2021. S druge strane, rast cijena Usluga ubrzao je s 5,5% na 5,8%, pa je tako prekinut trend usporavanja koji je trajao od travnja ove godine. Jačanje cjenovnih pritisaka u uslugama povezano je s mjesečnim rastom cijena Restorana i hotela (+3,8% u odnosu na lipanj) uslijed središnjeg dijela turističke sezone, međutim, primjetan, iznadprosječan rast zabilježen je i u Komunikaciji (+2,9%), Prijevozu te Rekreaciji i kulturi (obje +2,2%). Kao što smo očekivali (U srpnju nastavak usporavanja inflacije), temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) spustila se na godišnjoj razini s zabilježenih 3,5% u lipnju na 3,2% u srpnju, kao posljedica dezinflacije u spomenutim industrijskim proizvodima.

Promatrano prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, inflacija je u srpnju iznosila 3,3%, a u europodručju 2,6%. U prvih sedam mjeseci godišnji rast u Hrvatskoj je iznosio u prosjeku 4,3%, a u europodručju 2,6%. Razlika odražava prvenstveno razliku u strukturi prosječne košarice te snažniji rast cijena usluga u Hrvatskoj. Ipak, razlika bi se trebala nastaviti postepeno sužavati dijelom zbog slabljenja inflatornih pritisaka, a dijelom zbog sve manjeg prostora za konvergenciju cijena određenih skupina proizvoda i usluga budući da je proces bio osobito izražen u prethodne dvije godine. Iako su cijene usluga u RH u 2023. bile na razini od 61,2% prosjeka EU sugerirajući razmjerno veliki prostor za rast i konvergenciju, treba primijetiti da su Restorani i hoteli već prošle godine dosegnuli 90% prosječne razine cijena u EU.

Općenito, diljem Europe opravak te potom rast ekonomske aktivnosti dominantno je oslonjen na uslužni sektor. U uvjetima postojane i snažne potražnje za uslugama nakon normalizacije lanaca opskrbe, prelijevanja viših ulaznih troškova (poput goriva za motorna vozila, namještaja, električne energije itd., ) na krajnje kupce (potrošače), recentni razmjerno snažan rast dohodaka kućanstava uvelike podržava daljnju potražnju za uslugama omogućavajući nastavak rasta cijena u ovom segmentu. A inflacija usluga u usporedbi s ostalim sastavnicama indeksa potrošačkih cijena osjetljivija je na porast plaća te posljedični rast potražnje.

Stoga je geografski gledano „problem“ inflacije usluga široko rasprostranjen, međutim, postoje razlike od države do države. Primjerice, u Hrvatskoj je posebice primjetan rast u cijenama Restorana i hotela, na što utječe i inozemna potražnja, posebice u središnjem dijelu turističke sezone (na što je pak imao utjecaj, primjerice, oporavak nakon pandemije i posljedična blizina emitivnih tržišta, ulazak u schengensko područje, percepcija Hrvatske kao sigurnog odredišta, poboljšanje kvantitete i kvalitete ponude te svakako konvergencija cijena prema EU prosjeku itd.).

U europodručju općenito je na ustrajnost cijena donekle djelovao i raniji Uskrs ove godine, volatilnost u cijenama aviokarata, turističkih aranžmana ili porast cijena osiguranja, što je povezano i s prijašnjim povećanjem cijena pojedinih dobara (primjerice, automobila). Ne treba zanemariti ni statističke učinke, odnosno učinke baznih razdoblja (poput subvencioniranja javnog prijevoza u Njemačkoj prošle godine) koji su ponekad gurali godišnju stopu rasta na više razine u ovoj godini.

Ipak, uz učinak baznog razdoblja, usporavanje pritiska na rast plaća i već izraženog rasta cijena u prethodnom razdoblju, za očekivati je da će se stabilnost cijena u uslugama postepeno uspostaviti.

Daljnji rast cijena uvelike će ovisiti o dinamici nastavka rasta gospodarstva oslonjenom na potrošnju te pozitivnom raspoloženju samih potrošača na što utječe niz čimbenika.

Navedeno upravo predstavlja ključni rizik ostvarivanja kratkoročnih te srednjoročnih inflacijskih projekcija.