Registrirano je 74.559 nezaposlenih osoba što je za 1,2% manje u odnosu na kolovoz. U odnosu na rujan 2024. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 8.280 osoba ili 10,0% pri čemu je dvoznamenkasta stopa pada prisutna od lipnja 2024. Pad na godišnjoj razini kontinuirano traje od travnja 2021. DZS će objaviti detaljne podatke o (ne)zaposlenosti 21. listopada, a u skladu s podacima HZZ-a, očekujemo da će se stopa registrirane nezaposlenosti zadržati na 4,1%.
Od ukupnoga broja nezaposlenih u rujnu 2025. bilo je 34.856 nezaposlenih muškaraca (46,7%) i 39.703 nezaposlene žene (53,3%).
Promotrimo li ulaske u evidenciju nezaposlenih, tijekom rujna prijavilo se 15.215 osoba, što je za 10,7% više nego istoga mjeseca prošle godine. U ukupnom broju novoprijavljenih, njih 11.757 (77,3%) imalo je prethodno radno iskustvo, a najviše u djelatnosti smještaj te priprema i usluživanje hrane (1.946 ili 16,6%), što nije neuobičajeno s obzirom na završetak središnjeg dijela turističke sezone.
Podaci HZZ-a pokazuju da je iz evidencije nezaposlenih izašla 16.151 osoba, što je za 14,5% manje nego u rujnu 2024. godine. Od toga je zaposleno 12.155 osoba, i to 11.270 osoba na temelju radnoga odnosa (21,6 % manje nego u rujnu prošle godine) i 885 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Temeljem radnoga odnosa većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (9.160 ili 81,3%). Očekivano, uslijed početka nove školske godine, najveći se broj zaposlio u obrazovanju (4.317 ili 38,3 %).
Tijekom rujna prijavljeno je 23.219 slobodnih radnih mjesta, što je za 1,6% više na godišnjoj razini. Međutim, ako promotrimo prvih devet mjeseci, slobodnih radnih mjesta je u prosjeku bilo manje za gotovo 9% u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Stopa slobodnih radnih mjesta koja se računa kao udio slobodnih radnih mjesta u ukupnoj potražnji za radom (zbroj HZMO osiguranika i slobodnih radnih mjesta) iznosila je 1,2% početkom trećeg tromjesečja. Potražnja za radom može se okarakterizirati kao nešto umjerenija nego prethodnih godina nakon oporavka od pandemije. Na to upućuju i kratkoročni signali s tržišta rada poput OVI indeksa (Online Vacancy Index) Ekonomskog instituta koji kontinuirano pada već devet mjeseci zaredom što ukazuje na promijenjenu dinamiku na tržištu rada. U prvih devet mjeseci, promatrani indeks je zabilježio pad od gotovo 10% u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.
Do kraja godine trendovi na tržištu rada neće se značajnije mijenjati iako će zapošljavanje biti skromnije nego prethodnih godina, dok će se stopa nezaposlenosti zadržavati na rekordno niskim razinama.
