Uz visoku bazu i snažniji rast uvoza od izvoza manjak u bilanci robne razmjene povećao se za 23,1% na 2,3 mlrd. eura. Pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila je 52,6% (+1,4pb u odnosu na ožujak 2025.).
Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), od kategorija sa značajnijim udjelom, najsnažniji rast vrijednosti uvoza u ožujku zabilježen je u kategoriji Mineralna goriva i maziva (+17,9%). Kretanja u ovoj kategoriji odražavaju trendove u energiji na svjetskom tržištu te, obzirom na geopolitička događanja, upravo u ovim kategorijama možemo očekivati izražen rast i u narednim mjesecima. Iako nešto slabijom dinamikom, rast uvoza zabilježen je i kod Hrana i žive životinje (+4,9%), Pića i duhan (+2,2%) te Proizvodi svrstani prema materijalu (+2,0%). S druge strane, izraženiji pad uvoza u prvom tromjesečju bilježe Sirove materije osim goriva (-8,4%) i Životinjska i biljna ulja i masti (-7,6%).
Pozitivne godišnje promjene vrijednosti izvoza zabilježene su u kategorijama Kemijski proizvodi (+14,1%), Sirove materije osim goriva (+10,9%), Mineralna goriva i maziva (+8,2%), Strojevi i prijevozna sredstva (+6,9%) te Životinjska i biljna ulja i masti (+2,7%), U ostalim kategorijama zabilježen je pad vrijednosti izvoza, a najviše izražen bio je kod Razni gotovi proizvodi (-11,1%), Pića i duhan (-9,8%), te Proizvodi svrstani prema materijalu (-4,0%). Isključujući kategoriju Mineralna goriva i maziva, vrijednost ukupnog izvoza porasla je značajno sporije (+3,3%), a vrijednost uvoza za 2,5% godišnje. Ovdje treba napomenuti da se radi o vrijednostima koje nisu korigirane za promjenu cijena.
Hrvatska je na tržište Europske unije u razdoblju siječanj-ožujak izvezla robe u vrijednosti od 4,3 mlrd. eura ili 67,3% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini, to je nominalno povećanje za 5,2%. Uz blaži rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 3,3% i vrijednost uvoza od 8,9 mlrd. eura (77,8% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU iznosio je 4,6 mlrd. eura.
Promatrano prema najvažnijim trgovinskim partnerima u EU, ukupna vrijednost robnog izvoza u Mađarsku u prva tri mjeseca 2026. porasla je za 44,1% na godišnjoj razini te u Sloveniju za 8,0% i Italiju 0,6%. S druge strane robni izvoz u Njemačku smanjen je za 1,0%. Vrijednost uvoza iz Italije povećana je za 26,3%, Njemačke 2,5% dok je iz Mađarske i Slovenije smanjena za 14,7% odnosno 1,4%. Navedene četiri zemlje sudjelovale su u promatranom razdoblju sa 62,8% u ukupnom izvozu prema EU, odnosno s 59,1% u ukupnom uvozu iz zemalja EU. U razmjeni su članice CEFTA-e činile oko 18,6% izvoza i 4,8% uvoza roba, a višak se povećao za 2,0% u odnosu na prvo tromjesečje 2025.
U ovoj godini, uz već visoku bazu i usporen oporavak vanjske potražnje, realno je očekivati daljnje produbljivanje manjka u robnoj razmjeni, pri čemu će kretanja sve više biti određena vanjskim, a ne cikličkim čimbenicima. Geopolitička događanja povezana s ratom u Iranu i poremećajima u Hormuškom tjesnacu već su dovele do značajnog rasta cijena energije te otežanih transportnih i logističkih tokova, što povećava troškove uvoza i narušava konkurentnost izvoza. Skromnijoj dinamici rasta vrijednosti izvoza i uvoza robe u narednim mjesecima doprinijet će i skromnija inozemna potražnja za hrvatskom robom kao posljedica očekivanog usporavanja gospodarskih aktivnosti. Iako bi postupni oporavak potražnje u ključnim trgovinskim partnerima poput Njemačke i Austrije mogao pružiti određenu potporu izvozu, taj će učinak vjerojatno biti ograničen nepovoljnim uvjetima razmjene i povećanom neizvjesnošću. Istodobno, relativno snažna domaća potražnja i dalje će podržavati uvoz, osobito energenata i intermedijarnih dobara, čime se dodatno produbljuje vanjskotrgovinski deficit. U takvom okruženju, diverzifikacija izvoznih tržišta i jačanje konkurentnosti domaće proizvodnje postaju još važniji, ne samo kao dugoročna strategija, već i kao nužan odgovor na pojačane geopolitičke i energetske rizike. Produženi poremećaji u globalnim opskrbnim lancima i volatilnost cijena energenata mogli bi nastaviti negativno utjecati na robnu razmjenu, dok bi eventualna stabilizacija situacije djelovala tek s vremenskim odmakom.
