GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Vanđelić o obnovi: Kao država smo pokazali veliku neefikasnost

Vanđelić o obnovi: Kao država smo pokazali veliku neefikasnost
OBNOVA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 18.07.2021 / 13:39
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Na Točki na tjedan N1 televizije gostovao je Damir Vanđelić, ravnatelj Fonda za obnovu.

Osvrnuo se najprije na svoje posljednje gostovanje u TNT-u, kada je najavio uklanjanje prve tri kuće oštećene u potresu:


“Mi smo tada imali situaciju da smo ugovorili radove za tri kuće koje se uklanjaju, u međuvremenu one su uklonjene. Idući tjedan imamo 10 novih obiteljskih kuća koje kreću s uklanjanjem, a tjedan iza još nekoliko, ukupno 19”. Rekao je i kako veličina zamjenskih kuća, koje će biti izgrađene, ovisi o broju članova kućanstva, što je propisano i zakonom.

"Što se tiče kada će početi izgradnja zamjenskih kuća, to zavisi o donošenju odluka Ministarstva, koje kada donese odluku, pošalje u Fond, Fondu treba za izgradnju obiteljske kuće 20-ak do 60-ak dana da ugovori, zavisno o vrijednosti nabave žalbenim postupcima i tada može krenuti izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća. Odluke dolaze iz Ministarstva, nije došla niti jedna za obnovu zgrada ili izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća. Imamo samo ukupno 19 odluka za uklanjanje kuća”, rekao je Vanđelić za N1.

Na pitanje, znači li to da je moguće da ljudi bez krova nad glavom dočekaju jesen i kiše, kaže: “Točno” i dodaje kako ovise o odlukama koje će Fond dobiti iz Ministarstva. Komentirao je i nedavni intervju u kojem je najavio odlazak iz Fonda. Objasnio je što je točno time mislio:

“Ako pročitate pažljivo intervju, naslovi daju jednu drugačiju interpretaciju. Dakle, u intervjuu je vrlo precizno rečeno, ne odlazim iz Fonda sve dok ne uspostavimo rad Fonda i dok se Fond ne pokaže u tri ključna elementa, efikasnost – da se počne nešto na terenu događati, da se sustav transparentnosti Fonda prikaže u cijelosti, dakle da su svi dokumenti Fodna dostupni na velikom broju zgrada i naravno antikoruptivni program koji smo napravili, sustav elektroničkih dražbi koji bi trebao profunkcionirati. Kada to bude uspostavljeno, smatram da je moj posao uspostave Fonda i uhodavanja rada Fonda gotov i u tom slučaju možemo razgovarati o daljnjim koracima”.

Ističe i kako trenutno imaju preko 12.000 zahtjeva, od čega je 19 oduka za stvarnu obnovu, odnosno uklanjanje zgrada. Tu je i 640 isplata novčanih naknada.

“Mi u Fondu iščekujemo posao”, veli. Dodao je i kako iz Fonda cijelo vrijeme, na sastancima, u dopisima pa i u javnosti, osnažuju Ministarstvo da pojača tempo izdavanja odluka kako bi obnova krenula.

“Čekamo kompletnu uspostavu rada Fonda. Ovog trenutka Fond je u leru. Imamo jaki motor, uspostavili smo organizaciju, ali nemamo na čemu raditi. Dok se to ne dogodi, dok mi ne počnemo nešto raditi, dok se ne vidi da to funkcionira, dok građani ne steknu povjerenje da je to antikoruptivni sustav i da je efikasan, mislim da moja uloga nije završena. U pravu ste, ne bi bilo u redu da se maknem prije toga. Ne zavisi o meni, ovisi o odlukama ministarstva. Neću otići prije nego što počne obnova”.

Na pitanje znači li to da o ministru Horvatu ovisi koliko dugo će ostati u fonde, potvrdno odgovara.

“Ukupno je 33 milijuna kuna trošak obnove koji je išao putem Fonda, prije toga je putem Ministarstva isplaćeno oko 26 milijuna kuna naknada za neke hitne intervencije, i to je ukupan trošak obnove koji se tiče privatnih zgrada. Fond za obnovu pokriva samo dio privatnih zgrada, jedan dio obiteljskih kuća u područjima pogođenih katastrofom pokriva Središnji državni ured, a sve javne zgrade obvavalju vlasnici ili osnivači istih. Mi smo kao država pokazali veliku neefikasnost već samim time što je obrađeno ispod dva posto zahtjeva. Od tih obrađenih 70 posto odluka je provedeno, ostatak je u provedbi. Fond je ovog trena jedan alat koji čeka odluke”, rekao je.

Naglasio je i kako bi baš Fond, nažalost, mogao biti sljedeće usko grlo obnove. Naime, u njemu je 40-ak ljudi i kada bi sada stiglo 12.000 odluka, morali bi obrađivati po 200 odluka dnevno, što je neizvedivo.

“Prvi pritisak je bio godišnjica potresa, do tad Fond nije dobio nijednu odluku. Nakon toga, taj tjedan se počelo užurbano raditi i dobili smo jedan dio odluka. Nakon dva mjeseca opet neki zastoj i mi ponovno inzistiramo da se pojača broj odluka i nakon mjesec dana dobili smo ovih 16 odluka. Mi smo ispod jedan posto zgrada koje imaju nekakvu vrstu obnove pokrenute”, objašnjava. Rekao je i kako je nekoliko puta upozoravo da je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine usko grlo jer im nedostaje zaposlenih.

Tagovi: Damir Vanđelić, Fond za obnovu grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, potres u Zagrebu, Croatia osiguranje, Adris Grupa, kompanija Ina
PROČITAJ I OVO
Što pokazuje usporedba hrvatskih realnih plaća s regijom?
PLAĆE
Što pokazuje usporedba hrvatskih realnih plaća s regijom?
ANALIZA - Prema posljednjim dostupnim podacima WIIW Instituta (The Vienna Institute for International Economic Studies) prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.620 eura u prosincu 2023.
Raspoloženje potrošača u SAD-u u ožujku je dostiglo najvišu razinu u tri godine
SIGNALI
Raspoloženje potrošača u SAD-u u ožujku je dostiglo najvišu razinu u tri godine
WASHINGTON - Raspoloženje američkih potrošača o gospodarskom stanju u zemlji porastao je u ožujku na najvišu razinu u posljednje tri godine, prema podacima Sveučilišta u Michiganu, čiji je indeks porastao sa 76,9 u travnju na 79,4 boda.
Slovenska maloprodaja u veljači pala treći mjesec zaredom
TRGOVINA NA MALO
Slovenska maloprodaja u veljači pala treći mjesec zaredom
LJUBLJANA - U veljači je realni prihod od prodaje u trgovini na malo ponovno smanjen i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U trgovini motornim vozilima bila je niža u mjesečnoj, a viša u godišnjoj usporedbi, objavio je danas Državni zavod za statistiku.
Bruto inozemni dug 64,5 mlrd eura
ZADUŽENOST
Bruto inozemni dug 64,5 mlrd eura
ANALIZA - Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju studenog 64,58 mlrd. eura, što je povećanje za 1,0% ili 0,6 mlrd. eura na mjesečnoj razini odnosno za 14,9 mlrd. eura na godišnjoj razini (+30%) te za 14,7 mlrd. eura ili 29,5% u odnosu na kraj 2022.
Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana u ožujku
SIGNALI
Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana u ožujku
ZAGREB - Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana su u ožujku, odražavajući val optimizma u industriji, pokazalo je u srijedu mjesečno istraživanje Europske komisije.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE