Već sad znamo: Ekonomske posljedice Trumpove avanture u Iranu trpjet ćemo godinama |
| Objavljeno: 05.04.2026 / 14:02 |
| Autor: SEEbiz |
| ANALIZA - Pet tjedana nakon što su SAD i Izrael pokrenuli veliku zračnu ofenzivu protiv Irana, "treći Zaljevski rat" se nastavlja. |
|
U tom razdoblju sukob se proširio daleko izvan okvira napada. Iranska struktura vodstva ozbiljno je narušena - uključujući smrt vrhovnog vođe Alija Hamneija nakon gotovo 40 godina na vlasti. Drugim dijelom Zaljeva oštećeni su izvozni terminali za ukapljeni prirodni plin (LNG), zračne luke i energetski objekti. Na moru je zatvaranje Hormuškog tjesnaca presjeklo ključnu rutu opskrbe za globalna tržišta energije. Posljedice su se odrazile na globalna tržišta. Cijene nafte porasle su za više od 50% posljednjih tjedana, a rafinirani proizvodi poput dizela i mlaznog goriva rastu još brže. Tržišta dionica postala su čvrsto negativna u odnosu na godinu dok se investitori bore s rastućim rizikom od produljenog regionalnog sukoba. "Tržišta više ne trguju nadom u deeskalaciju, već vjerojatnošću eskalacije", napisala je analitičarka Capital.coma Daniela Hathorn u nedavnoj bilješci klijentu. U Iranu svi znakovi ukazuju na to da je Korpus revolucionarne garde, elitna paravojna snaga, efektivno preuzeo kontrolu nad zemljom. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian i ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi signalizirali su potencijalnu spremnost za pregovore o uvjetima za okončanje sukoba. No, predsjednik parlamenta i bivši general IRGC-a Mohammad Bagher Ghalibaf pojavio se kao vodeći javni glas, proturječeći izjavama Pezeshkiana i poričući da je Iran uključen u bilo kakve razgovore sa SAD-om ili Izraelom. SAD i Izrael nastavili su bombardirati zemlju. U četvrtak je američka vojska prekinula veliki most u Iranu - jedan od vodećih infrastrukturnih projekata zemlje - koji je povezivao glavni grad Teheran s Karajom, glavnim industrijskim središtem. Drugi napadi usmjereni su na vojne instalacije i energetska postrojenja. U objavi na Truth Socialu, predsjednik Trump rekao je da se „najveći most u Iranu ruši i da se više nikada neće koristiti - slijedi još mnogo toga.“ Predsjednik je u svom nacionalnom obraćanju u srijedu također rekao da će SAD bombardirati Iran "nazad u kameno doba". Iran je napao cijeli Zaljev, ciljajući na sustav izvoza roba i ugrožavajući globalnu trgovinu od nafte i metala do gnojiva i helija. Izvozni terminal za LNG Ras Laffan u Kataru, najveći takav objekt na svijetu, isključio je veliki dio svog poslovanja, a operater QatarEnergy rekao je da će možda morati proglasiti višu silu na pošiljke pet godina unaprijed. Dvije velike topionice aluminija, jedna u UAE i jedna u Bahreinu, doživjele su značajne poremećaje u proizvodnji. Rafinerije nafte u Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu obustavile su rad nakon napada dronovima. U bilješci klijentu od 25. ožujka, konzultantska tvrtka za energetiku Rystad Energy procijenila je da se Zaljev suočava s računom od otprilike 25 milijardi dolara za popravak ključne infrastrukture. "Dok se neka imovina može obnoviti u roku od nekoliko mjeseci, druga bi mogla ostati izvan mreže godinama", rekao je Audun Martinsen, voditelj istraživanja lanca opskrbe u Rystadu. „Osim statusa Hormuškog tjesnaca, svaki dan oštećene ili zatvorene infrastrukture dodatno udaljava predratne proizvodne kapacitete izvan dohvata.“ Hormuški tjesnac - kroz koji prolazi 20% svjetskog morskog toka nafte i LNG-a - ostaje u biti zatvoren, što izaziva šok u opskrbi naftom. Na zapadu, Hutiji sa sjedištem u Jemenu najavili su u ožujku da ulaze u sukob. To bi moglo ugroziti 7 milijuna barela nafte dnevno koju Saudijska Arabija preusmjerava na brodove preko Crvenog mora. „Ne mislim da se ovo stvarno uspoređuje s bilo kakvim poremećajima u prošlosti“, rekao je Gareth Ramsay, glavni ekonomist BP-a, na nedavnoj konferenciji CERAWeek. Poremećaj je „studija svakog analitičara ili najgora noćna mora za koju smo mislili da se nikada neće dogoditi.“ Sve je to ostavilo tržište u nagađanju kamo će rat odavde krenuti. U satima nakon Trumpovog srijednjeg govora, cijene nafte su porasle, a terminski ugovori na dionice su se okrenuli dubokom crvenom zbog implikacije da će SAD pokušati eskalirati rat prije nego što ga okončaju. Predsjednik je tijekom prošlog tjedna signalizirao da bi mogao razmotriti povlačenje SAD-a bez rješavanja Hormuškog tjesnaca, rekavši europskim i zaljevskim državama da ga "uzmu, zaštite, koriste za sebe". Međutim, u objavi na Truth Social u petak ujutro, Trump je napisao: "Uz malo više vremena, lako možemo OTVORITI HORMUZKI TJESANAC, UZMITE NAFTU I ZARADITI BOGATSTVO." Tržišni stratezi koji su razgovarali s Yahoo Financeom više su puta ukazali na teškoće u rješavanju najvećeg bliskoistočnog sukoba od rata u Iraku. Čak i ako sukob završi sutra, njegova šteta i strahovi koje je usadio na tržište trajat će mjesecima, ako ne i godinama, rekli su. Steve Sosnick, glavni strateg u Interactive Brokersu, rekao je za Yahoo Finance da rat nije poput pregovora o tarifama, gdje predsjednik može igrati brzo i opušteno kako bi postigao prednost i željene ishode. „Ne možete tanker s naftom prevesti iz Perzijskog zaljeva u Singapur jednim potezom pera“, rekao je Sosnick. |
|
|
| Tagovi: #napad na iran, #donald trump, #iran, #nafta, #hormuški tjesnac |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |