Vlada donosi novi proračun: Za mirovine 10,2 milijarde eura |
| Objavljeno: 13.11.2025 / 13:04 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Vlada danas donosi odluku o rebalansu proračuna za ovu te novom proračunu za sljedeću godinu, uz projekcije za 2027. i 2028., a ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavit će i prijedlog odluke o donošenju Programa priuštivog najma. |
|
Vlada Republike Hrvatske, svakog tjedna održava barem jednu sjednicu na kojoj donosi važne odluke. Kako se bliži kraj godine, u pravilu to znači i odlučivanje o prijedlozima ključnih zakona, ali i odluka o kojima ovisi funkcioniranje države.
Uz to, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavit će i prijedlog odluke o donošenju Programa priuštivog najma, dugoočekivanog dokumenta u okviru stambene politike. No, prije toga premijer Andrej Plenković osvrće se na aktualna zbivanja u zemlji i svijetu.
Pozivam oporbu da smanji tenzije koje su u posljednjih nekoliko mjeseci donijele do polarizacije u društvu. Smatram da smo brana da nam društvo ostane uređeno i normalno. Nastavit ćemo provoditi politiku koja će doprinijeti smanjivanju nepotrebnih tenzija i svih incidenata kojima smo svjedočili u proteklih nekoliko dana. Živimo u ekonomski dobrim vremenima. Visoka zaposlenost, niska nezaposlenost, i nakon sezone imamo 1,8 milijuna zaposlenih i manje od 80.000 nezaposlenih. Stoga dolazimo do toga da predložimo Saboru državni prračun za 2026. godine koji se donosi u kontekstu ambicija vlade da jačamo gospodarstvo i provodimo načelo solidarnosti, koje je bilo ključno u kontekstu prolaska krzo epidemiju covida, energetske krize, inflacije i svega što smo prolazili. Stoga će ovaj proračun biti socijalan, jer ima namjeru štititi standard, a nama je temeljni cilj dizati standard građana, da omogući isplatu povećanih mirovina, plaća i inkluzivnog dodatka, a i da nastavi poticati demografsk mjere. Ministar Šipić je otkrio da u prvih devet mjeseci imamo bolji prirodni priraštaj nego prošle godine, što je znak da ova redistributvna snaga države treba nastaviti biti uz građane". "Proračun će biti i održiv, jer smo od početka vodili politiku odgovornog upravljanja javnim financijama, a ta održivost podrazumijeva i odogovrnost da razinu deficita držimo ispod tri posto, a i da zadržimo kreditni rejting kojeg smo u proteklih nekoliko godina dignemo na A razinu kod sve tri agencije, od kojih nam svaka potvrđuje rejting uz pozitivne prognoze, što je samo znak povjerenja u ono što radimo, kao što i građanima imaju povjerenja pa ulažu u državne obveznice i trezorske zapise. Još traje prigoda za upis trezorskih zapisa. Proračun je razvojan jer osigurava sredstva za generatore rasta gospodarstva, infrastrukturu, energetiku, druge sektore koje omogućuju konkurentnost i veću izvoznu orijentiranost gospodarstva i na taj način jačanja otornosti na krize. Ovo je prvi proračun koji je važan za naše obrambene sposobnosti, jer ćemo nastojati dostići ciljeve sa summita u Haagu, a to je da za obranu izdvajamo 3,5 posto BDP-a, a za sredstva mješovite namjene još 1,5 posto BDP-a. Očekujemo nastavak rasta od 2,7 posto u 2026. godini. I dalje ćemo biti među onima koji najbrže rastu u EU. Inflaciju očekujemo na 2,8 posto, zaposlenost će rasti za 1,6 posto, proračunski deficit je planiran na 2,9 posto, smanjujemo javni dug na 56 posto i u potpunosti smo u okviru europskih poslovnih pravila, što nam omogućuje da analitičari i promatrači vide da je upravljanje javnim financijama na odgovornoj razini. Kad je riječ o apsolutnim iznosima, prihodi proračuna za iduću godinu planirani su u iznosu od 35,7 milijardi eura, to je povećanje od 2,7 milijardi eura, dok se rashodi planiraju na 39,8 milijardi eura. Povećanje prihoda je rezultat gospodarskog rasta i snažne aktivnosti naših poduzeća i visoke zaposlenosti, što nam omogućuje da se osiguraju veća ulaganje u građane i sve razvojne prioritete bez narušavanja fiskalne stabilnosti. Najveći dio rashoda ide u područja koja najviše podupiru rast standarda naših građana. Za mirovine će se osigurati 10,2 milijarde eura, to je milijarda eura više nego u ovoj godini. Krajem godine će biti isplaćen godišnji dodatak na mirovine, imali smo rebalans od 210 milijuna eura, netko tko je imao 30 godina staža dobit će 180 eura dodatka koji se uračunava u mirovinu. Na taj način će ukupna mirovina prijeći granicu od 700 eura. U tom je kontekstu važno ispunjenje našeg cilja o sveukupnoj mirovini od 750 do 800 eura do kraja našeg mandata. Za plaće će biti izdvojeno dodatnih 8,8 milijardi eura, što je povećanje od 400 milijuna eura. Ovakav rast plaća je dobro primljen kod zaposlenika u državnoj i javnoj službi, ali je važno da svi oni rade na većoj produktivnosti i uslugama koje naše institucije pružaju hrvatskim građanima. Za demografsku revializaciju ćemo izdvojiti čak 804 milijuna eura i to na naknade za roditeljski dopust i udvostručenje potpore za rođeno dijete. Za socijalne naknade i naknade za nezaposlene izdvajamo 1,5 milijardi eura i u to je uključen i inkluzivni dodatak, koji uključuje 4 dosadašnje naknade za osobe s invaliditetom. Želimo da državni proračun bude čvrst oslonac našim građanima i gospodarstvu, povećanju aktivnosti, izvozu, zaposlenosti i općenito gospodarskim aktivnostima u 2026. godini", opisao je Plenković. "U tijeku smo izdanja trezorskog zapisa. Dospijeće je za godinu dana, planiramo prikupiti 1,2 milijarde eura, prinos je 2,6 posto. U prva tri dana zaprimljeno je 16.615 ponuda s ukupnim iznosom od 610 milijuna eura, a reinvestirano je 310 milijuna eura. To je 16. izdanje obveznica u proteklih nekoliko godina. Građani trenutno drže 8 posto javnog duga, pri čemu je 340.000 ulagatelja. Ukupni uloženi iznos je 11,6 milijardi eura, a građanima je isplaćeno 323 milijuna eura kamata, koje bi inače bile bankama ili drugim insititucijama. Moody's je ponovila procjenu našeg kreditnog rejtinga i važno je da nastavimo s aktivnostima kako i piše u izvješću. Bilo je i nekoliko drugih važnih aktivnosti. Čestitali smo Hrvatskom generalskog zboru 20. obljetnicu, otvoren je 47. Interliber, važan kulturni događaj. |
|
|
| Tagovi: #proračunski deficit, #javni dug, #Branko Bačić, #andrej plenković, #proračun |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Žigman: U 2027. može se očekivati znatno niža inflacija |
| ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman ocijenio je da se u sljedećoj godini može očekivati znatno niža inflacija nego ove godine, te da aktualne projekcije za 2027. prognoziraju inflaciju između dva i tri posto za Hrvatsku i za EU. |
| Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto |
|
ZAGREB - Na samom početku 222. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednju telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je Vlada ponovno intervenirala u cijenu goriva. |
| Cijene energije glavni generator rasta inflacije |
| ANALIZA - Rast potrošačkih cijena ubrzao je na godišnjoj razini s 4,7% u rujnu na 4,9% u listopadu. Najznačajniji doprinos ubrzanju pružile su više cijene energije. |
| HNB: inflacija mjerena HIPC-om ubrzala zbog cijena hrane i u manjoj mjeri energije |
| ZAGREB - Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u listopadu je ubrzala na 4,4 posto s 4,3 posto u rujnu, zbog ubrzavanja inflacije cijena hrane i u manjoj mjeri energije, dok je temeljna inflacija usporila s 3,3 na 3,2 posto, komentirala je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB). |
| Inflacija u listopadu ubrzala na 4,9 posto, najveći rast cijena bilježi energija |
| ZAGREB - Inflacija u Hrvatskoj nastavila je rasti i u listopadu, četvrti mjesec zaredom. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u listopadu 2026. bile su u prosjeku 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rujan ove godine cijene su porasle za 0,7 posto. |