“Mislim da je to put kojim će se ići”, ustvrdio je Vrdoljak nakon sastanka u Vladi. U otpise bi, moguće je, bili uključeni porez na dohodak, porez na dobit, plaćanje socijalnih doprinosa, ali i razni parafiskalni nameti, poput naknada za spomeničku rentu, komunalnih i vodnih doprinosa, raznih članarina, te RTV pristojbe.
Jednako tako je na stolu bila i ideja da se tvrtkama na koje se zabrana rada ne odnosi, ali kojima je uslijed krize prihod pao više od 20 posto, također otpišu ta davanja u roku od tri mjeseca, ali se ne bi išlo automatski po formuli tri plus tri, nego bi se otpisi radili po modelu “mjesec po mjesec”. “Kao i kod epidemioloških mjera, ovisno o razvoju situacije treba donositi odluke o otpisu”, slikovito je pojasnio taj prijedlog jedan od naših sugovornika, a i Ivan Vrdoljak je potvrdio da se i za te tvrtke traži rješenje.
Taj drugi paket gospodarskih mjera koji će Vlada, prema najavama, usvojiti na sjednici u četvrtak, a koji bi trebao pomoći u krizi nastaloj zbog koronavirusa, trebao bi biti težak dodatnih 30 milijardi kuna, odnosno cilj je da oba paketa budu vrijedna ukupno 60 milijardi kuna. U tih 60 milijardi kuna ulaze minusi na rashodovnoj strani zbog otpisa državnih potraživanja, rast rashoda zbog subvencija gospodarstvu, prije svega putem isplate minimalca za tvrtke u problemima, ali i razne povoljne kreditne linije koje će država osigurati poduzetnicima.
Kada je, međutim, riječ o naplati PDV-a po naplaćenoj fakturi, mjera odgode plaćanja obuhvaća samo tvrtke koje imaju do 7,5 milijuna kuna godišnjih prihoda, a tako će izgleda i ostati. Naime, iako u Vladi postoje ideje nekih ministara da se to omogući i većim tvrtkama, koje sada praktički kreditiraju državu jer plaćaju PDV po ispostavljenoj fakturi, prema nekim našim sugovornicima, teško da će se ministar financija odlučiti proširiti tu mjeru na velike tvrtke zbog velike financijske rupe koja bi nastala u proračunu. Radi se o tome da se u godinu dana od PDV-a prikupi oko 60 milijardi kuna, a procjene su da bi za samo jedan mjesec mogla nastati rupa od oko pet milijardi kuna, piše Jutarnji list.
Najveći je problem pritom za poduzetnike, međutim, to što se naplata u Hrvatskoj u prosjeku proteže na 42 dana, u krizi će vjerojatno taj vremenski raspon biti i veći. U starom i novom paketu mjera dio će se odnositi i na same građane, a to uključuje bankarske moratorije na sve vrste kredita za one koji ne rade ili im je plaća smanjena, s tim da bi mogle uključiti i državne tvrtke. Primjerice, ideja je i da HEP umanji račune za struju za one građane koji su ostali bez posla ili su na minimalcu, odnosno da se ukine plaćanje nekih naknada, a isto bi mogle napraviti i neke druge koje uz potrošnju u računima imaju i druge stavke i naknade.
Čak je na stolu i prijedlog da radnici koji su ostali na poslu ili su na minimalcu dobiju moratorij na plaćanje računa HEP-a i nekih drugih tvrtki dok traje kriza. Konačno, Vlada se počela i dogovarati s domaćim bankama o financiranju deficita državnog proračuna koji će “proizvesti” ova kriza, kao i o kreditiranju domaćeg gospodarstva, a sve se radi u koordinaciji s Hrvatskom narodnom bankom i Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj.
Nakon sastanka ministara u Vladi u utorak poslijepodne održan je i sastanak vladajuće koalicije na kojem se raspravljalo o novom paketu mjera, a krajem dana i u srijedu nastavit će se razgovori u Vladi i u vladajućoj koaliciji. Pritom je Zdravko Marić, ministar financija, nakon ministarskog sastanka u Vladi rekao i da će se s mjerama prethodno upoznati i socijalni partneri u okviru Gospodarsko-socijalnog vijeća, odnosno poduzetnici i sindikati.
Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvoje Bujas, jedan od osnivača udruge Glas poduzetnika, i čelništvo Hrvatske gospodarske komore pozdravljaju mogućnost da Vlada pristane na njihov prijedlog da se otpišu, a ne samo odgode potraživanja države prema poduzetnicima kojima je zabranjen rad i onima kojima je pao prihod više od 20 posto.
“HGK je samostalno i u suradnji s drugim ključnim gospodarskim udruženjima za drugi val mjera pomoći gospodarstvu upravo zagovarao oslobođenje, a ne odgodu za sve pogođene tvrtke. U tom smjeru treba ići”, poručili su tim povodom iz HGK, dok nam je Hrvoje Bujas kazao kako se nada da će nakon rasprave u Vladi i vladajućoj koaliciji te ideje ipak na koncu biti prihvaćene i donesene na sjednici u Vladi u četvrtak.
Gordana Deranja, pak, ističe da Vlada treba, uz kriterij pada prihoda veći od 20 posto, usvojiti kao dovoljan uvjet pad likvidnosti u nekoj kompaniji.
“Nautičke luke, na primjer, već sada moraju fakturirati najam za vez stalnim korisnicima, a oni sada neće platiti tu fakturu. Dakle, nama neće prihod pasti više od 20 posto, ali će nam pasti likvidnost. Stoga smatramo da bi se i faktor pada likvidnosti morao tretirati kao dovoljan uvjet”, zaključuje Deranja.
