Von der Leyen poručila Draghiju da je EU ozbiljna, ali...

U objavi na X objavljenoj 20. srpnja nakon njihovog sastanka u Bruxellesu, Ursula von der Leyen napisala je: „S Mariom Draghijem razgovarali smo o europskoj agendi konkurentnosti.“

Naglasila je da plan „Jedna Europa, jedno tržište“ – dogovoren s Europskim parlamentom i Europskim vijećem – postavlja konkretne akcije i jasan vremenski okvir za provedbu.

„Rušimo barijere u svim sektorima našeg gospodarstva. Podržavamo revolucionarne inovacije, od umjetne inteligencije do čistih tehnologija. I gradimo partnerstva koja će osigurati budućnost Europe. Jer Europa je ozbiljna“, uvjeravala je von der Leyen.

Provedba zaostaje

Tijekom podnevnog brifinga u zgradi Berlaymont, glavna glasnogovornica Europske komisije, Paula Pinho, objasnila je da sastanak nije bio vezan uz neku posebnu prigodu, već odražava središnju važnost konkurentnosti na dnevnom redu EU. „Nema posebnog razloga. Konkurentnost je ključno pitanje u raspravama o politikama Unije. Ovo je jednostavno još jedna prilika da predsjednik razgovara o toj temi s profesorom Draghijem“, rekla je.

Susret – navodno na zahtjev samog Draghija, prema ANSA-i – održan je gotovo dvije godine nakon objave njegovog glavnog izvješća o budućnosti europske konkurentnosti. Ipak, potpuna provedba napreduje sporo.

Prema srpanjskom ažuriranju Draghijevog indeksa provedbe, koji je izradilo Europsko vijeće za inovacije putem opservatorija DraghiWatch, samo je 60 od 383 ispitane mjere u potpunosti provedeno – samo 15,7%.

Djelomično je provedeno još 98 preporuka. Ukupno je 158 mjera (41,3%) dovelo do barem nekih zakonodavnih akcija. Preostalih 225 (58,7%) još uvijek je u pripremi ili se po njima nije postupalo.

U usporedbi s očitanjem iz siječnja 2026., udio potpuno provedenih mjera porastao je samo neznatno, s 15,1% na 15,7% (+0,6 postotnih bodova). Šira brojka koja uključuje djelomičnu provedbu povećala se s 38,9% na 41,3% (+2,4 boda). Ovaj napredak je znatno sporiji od skoka zabilježenog između rujna 2025. i siječnja 2026. (+7,5 bodova). Od siječnja su u potpunosti provedene samo dvije nove preporuke, dok je sedam drugih prešlo u kategoriju djelomično provedenih.

Gdje je postignut napredak

Najsnažniji napredak koncentriran je u područjima gdje se gospodarska konkurentnost preklapa sa sigurnošću, smanjenjem strateških ovisnosti i europskim industrijskim kapacitetima.

Ključna postignuća istaknuta u izvješću uključuju:

Obvezujući okvir za postupno ukidanje uvoza ruskog plina, uz nacionalne planove diverzifikacije i strože obveze odobravanja, praćenja i izvješćivanja za ugovore.

Značajan napredak u obrani: europski zajam Ukrajini od 90 milijardi eura (od čega je indikativnih 60 milijardi eura povezano s vojno-industrijskim kapacitetima) stvorio je novi zajednički kanal financiranja za zajedničku nabavu i podršku ukrajinskim i europskim proizvodnim bazama. Zakonodavstvo također uvodi brže postupke reagiranja na krize, uključujući hitna odstupanja i prioritetne zahtjeve tvrtkama.
Stope provedbe po sektorima pokazuju jasan obrazac. Obrana prednjači sa stopom potpune ili djelomične provedbe od 78,6%. Slijede je energetski intenzivne industrije (54,8%), čiste tehnologije (53,8%), promet (51,2%) i automobilska industrija (50%).

Znatno zaostaju energetika (21,7% - sa samo 1 od 83 mjere u potpunosti provedene), farmaceutska industrija (27,8%) i digitalizacija/napredne tehnologije (29,8%).

Ostali značajni koraci naprijed uključuju:

Pojednostavljenje obveza izvještavanja o održivosti i dubinske analize, smanjenje opterećenja manjih tvrtki.
Europski fond talenata, osmišljen za povezivanje radnika iz trećih zemalja s tvrtkama EU koje se suočavaju s nedostatkom radne snage.
Poboljšano upravljanje željezničkim kapacitetima kroz bolju europsku koordinaciju i digitalnu interoperabilnost.
Ojačani financijski alati povezani s Global Gatewayom kako bi se privuklo više privatnih ulaganja izvan EU-a i smanjile strateške ovisnosti.

Zakonodavstvo bez tržišnih rezultata

Prema opservatoriju, EU je i dalje daleko učinkovitiji u stvaranju zakonodavnih i administrativnih „arhitektura“ nego u postizanju konkretnih tržišnih rezultata. Kao što je Antonios Nestoras, osnivač EPIC-a, rekao za Financial Times: „Draghi je dobio bitku u Bruxellesu... cijeli se sustav preusmjerio na njegov jezik konkurentnosti.“ Međutim, „provedba se događa samo u duhu, a ne u zakonu.“

Nestoras ističe otpor država članica kao ključnu prepreku: „Jedan od glavnih problema je taj što države članice nerado prihvaćaju ovu viziju, jer to znači da moraju prestati braniti usko definirane nacionalne interese. To je problem kolektivne akcije.”

Najteže reforme ostaju slabe: integracija tržišta kapitala, strukturno smanjenje troškova energije, brže izdavanje dozvola za stratešku infrastrukturu, potpuna integracija jedinstvenog tržišta, konsolidacija telekomunikacija i mobilizacija privatnih ulaganja velikih razmjera.

„Jezik konkurentnosti postao je organizacijsko načelo europske politike“, napominje se u izvješću. Ipak, politički konsenzus o Draghijevoj dijagnozi još se nije pretvorio u dovoljnu zakonodavnu gustoću.

Kako prevladati fragmentaciju?

Kako bi se riješila fragmentacija inicijativa, autori predlažu Zakon o europskoj konkurentnosti, po uzoru na klimatski paket Fit for 55. To ne bi bio jedan propis, već koordinirani skup mjera s mjerljivim ciljevima u pogledu produktivnosti, ulaganja, veličine tvrtke, troškova energije i strateške otpornosti.

Paket bi trebao uključivati popis zakonodavnih prioriteta, obvezujući vremenski okvir koji treba dovršiti prije kraja trenutnog mandata i javni sustav praćenja odgovornosti različitih glavnih uprava Komisije.

Identificirana su tri glavna stupa:

Integracija tržišta kapitala
Smanjenje troškova energije za industriju
Prevladavanje fragmentacije jedinstvenog tržišta u telekomunikacijama, obrani, energetici, financijama, uslugama i javnoj nabavi