Vrhunac inflacije u Hrvatskoj očekuje se u prvom kvartalu 2022.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u rujnu su, u odnosu na kolovoz, najviše porasle cijene odjeće i obuće koje su u prosjeku više za 17,1 posto, a iz DZS-a to objašnjavaju novim kolekcijama odjeće i obuće. U odnosu na kolovoz najviše su smanjene cijene u kategoriji restorana i hotela, koje su u prosjeku niže za 1,9 posto, piše Novi list.

Kao i svih prethodnih mjeseci, i u rujnu je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, najveća bila razlika u cijenama u skupini prijevoza, gdje su potrošačke cijene prijevoza bile veće za 10,8 posto. Alkoholna pića i duhan skuplji su u prosjeku za 5,6 posto, a hrana i bezalkoholna pića za 2,9 posto.

Uz napomenu da je riječ o najvećoj inflaciji od ožujka 2013. godine, analitičari Raiffeisen banke ističu da je to posljedica baznog razdoblja, ali i prelijevanja cijena sa svjetskih robnih tržišta, rastuće domaće i inozemne potražnje te konvergencije cijena prema europskom prosjeku. Cijene se približavaju europskom prosjeku, osobito kad su u pitanju usluge.

U razdoblju od siječnja do kraja rujna prosječna je stopa inflacije dosegnula 1,8 posto, a polovina je pritiska došla upravo iz kategorije prijevoza. Analitičari RBA ne očekuju smirivanje inflacije do kraja godine, a vrhunac će po njima biti tek u prvoj polovini sljedeće godine, što znači da se građani trebaju pripremiti barem na još šest mjeseci značajnijih poskupljenja.

– Prema našim očekivanjima, inflacija bi i u posljednjem tromjesečju trebala ostati na povišenim razinama, dok vrhunac inflatornih pritisaka očekujemo u prvom tromjesečju 2022., procjenjuju iz RBA. Smirenje očekuju tek u drugoj polovini 2022. godine, ali uz pretpostavku normalizacije globalnih lanaca opskrbe.

– Međutim, visoka razina neizvjesnosti, produljeni poremećaji na strani ponude i rastući troškovi transporta sugeriraju pojačane rizike da bi inflacija mogla biti viša od trenutnih očekivanja koja pretpostavljaju blago usporavanje rasta potrošačkih cijena na dva posto, navodi se u osvrtu analitičara RBA na jučer objavljene podatke DZS-a.

Cijene hrane, koje imaju značajan udio u košarici dobara, nastavile su započeti rast iz srpnja pa su u prosjeku na godišnjoj razini više 2,9 posto. Osim ulja i masti s godišnjim porastom cijena od 18,5 posto, snažan rast zabilježen je kod povrća i to 8,4 posto te mlijeka, sira i jaja 4,3 posto.

Ipak, analitičari RBA ističu da ohrabruje podatak što su cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje su najveća sastavnica košarice potrošačkih dobara s udjelom većim od 27 posto, nakon kontinuiranog mjesečnog rasta od ožujka ove godine, u rujnu bile niže za skromnih 0,1 posto.

Kad je u pitanju kategorija prijevoza, rast je umnogome posljedica rasta cijena goriva i maziva koji su na godišnjoj razini porasli više od petine, odnosno za 21,6 posto, ali iz RBA napominju da su rasle cijene i u ostalim potkategorijama poput usluga prijevoza, što se može povezati s rastom potražnje i normalizacijom putovanja, pa tako ističu podatak da su cijene u zračnom prijevozu u rujnu ove godine bile čak 39,3 posto veće nego lani u istom mjesecu.

Vlada je na rast cijena naftnih derivata u četvrtak odgovorila ograničavanjem maloprodajnih cijena na 30 dana, a ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić je pritom napomenuo da će se razmišljati i o mogućim intervencijama na proračunskoj strani, ako se rast cijena goriva nastavi i nakon tih 30 dana. Premijer Andrej Plenković jučer je na pitanja novinara u Zaprešiću gdje je Vlada održala sastanak sa županima izbjegao odgovoriti hoće li Vlada možda reagirati smanjenjem trošarina ili PDV-a na gorivo, što su samo neki od prijedloga koji posljednjih dana dolaze od analitičara, ali i trgovaca gorivom. Uz napomenu da cijelom svijetu rastu cijene energenata, a da je Hrvatska po pitanju cijena struje i plina sigurna do proljeća, Plenković je ustvrdio da je Vlada oko goriva reagirala ispravno, pravodobno i agilno te je poručio da ima još alata i da će donositi odluke koje će omogućiti da se ne ugrozi životni standard građana.

– Koja je filozofija Vlade? Ako smo najveću zdravstvenu, ekonomsku i financijsku krizu uspjeli riješiti bez velikih valova otpuštanja, plaće su tu, mirovine su tu i zadržali smo investicijski rejting, onda u fazi ekonomskog oporavka nećemo dopustiti da nam pada standard i da ljudi nemaju za režije, poručio je Plenković.