GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Vujčić: Inflacija će pasti na 2% do kraja godine, a možda i niže

Vujčić: Inflacija će pasti na 2% do kraja godine, a možda i niže
CIJENE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 11.05.2025 / 09:04
Autor: SEEbiz
ZAGREB - U središnjem Dnevniku HTV-a guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je daljnji pad inflacije, moguće sniženje kamatnih stopa i komentirao kako bi se trgovinske tenzije mogle odraziti na hrvatsko gospodarstvo – ali i zašto bi deset bankomata uskoro mogla zamijeniti dva.

O inflaciji, kamatama i geopolitičkoj situaciji u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

Kazao je kako inflacija pada od siječnja ove godine te da očekuju kako će taj trend i dalje trajati.

– Do kraja ove godine očekujemo da će pasti na 2 %, što je ciljana stopa inflacije, a možda i ispod 2 % u prosincu. To je posljedica, s jedne strane, odgođenih učinaka restriktivne monetarne politike, a s druge strane baznih učinaka i činjenice da su cijene energenata počele padati. Znamo da je cijena nafte trenutačno pala za više od 10 dolara i očekujemo da će energenti ostati jeftini tijekom godine, rekao je.

U nastavku je kazao kako ove godine ne očekuju da bi turistička sezona mogla pridonijeti inflaciji kao prethodne tri godine, i to zbog činjenice da su u tom razdoblju cijene turističkih usluga u Hrvatskoj porasle za 50 %, što je više nego dvostruko u odnosu na konkurentske mediteranske zemlje.

– Zbog toga smo počeli gubiti tržišni udio, a realna potrošnja u turizmu počela je padati. Ne vidimo prostor za značajnije inflacijske pritiske bez daljnjeg narušavanja konkurentnosti hrvatskog turizma, istaknuo je.

– Trgovinske napetosti negativno utječu na rast BDP-a i, ovisno o njihovu razvoju, mogu utjecati i na inflaciju, dodao je.

– U nekim scenarijima mogle bi čak dovesti do njezina pada.

– Kad je riječ o Hrvatskoj, malo smo izloženi izravnim posljedicama mogućeg trgovinskog rata. Samo 1 % našeg BDP-a odnosi se na izvoz u SAD, a 40 % tog izvoza čine lijekovi. Ako farmaceutski sektor bude izuzet, naš izravni utjecaj bit će vrlo malen. Neizravno ćemo ipak osjetiti posljedice jer su naši glavni vanjskotrgovinski partneri Njemačka i Italija, no to ne bi trebalo imati značajan utjecaj na hrvatski BDP, rekao je Vujčić.

– Što se inflacije tiče, sve ovisi o tome hoće li Europa uvesti značajnije carinske protumjere prema SAD-u ili Kini. U tom slučaju mogli bismo imati porast domaćih cijena – rekao je. – Bez toga ne očekujemo značajnije inflacijske pritiske – dodao je.

Europska središnja banka snažno spušta kamatne stope. Hoće li se taj trend nastaviti i hoće li to osjetiti i hrvatski građani?

– Mi smo već sedam puta smanjili kamatne stope, a tržišta očekuju da ćemo to nastaviti. To ovisi i o razvoju inflacije u idućim mjesecima, kazao je.

– Kamatne stope na sve vrste kredita u Hrvatskoj niže su od prosjeka eurozone, istaknuo je.

Od 1. srpnja pooštravaju se uvjeti za dobivanje kredita.

– Ove su mjere više usmjerene na potrošačke nego na stambene kredite. Očekujemo da će zbog toga biti otprilike 15 % manje potrošačkih kredita, dok bi utjecaj na stambene trebao biti manji – oko 5 %, naglasio je.

Vujčić je komentirao i ideju zajedničke bankomatske mreže koja bi, ako se ostvari, trebala smanjiti troškove.

– Problem među bankama je raspodjela troškova – neke imaju više bankomata, neke manje, a pojedine to vide i kao konkurentsku prednost. Potrebno je naći zajednički model. Kad u shopping centru vidite deset bankomata, jasno je da su troškovi previsoki. Bilo bi bolje i jeftinije da ih je samo dva, zaključio je.

Tagovi: #boris vujčić, #hrvatska narodna banka, #inflacija, #cijene, #hrana, #stambeni krediti
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE