Vujčić: Kod projekcija kretanja inflacije pretežu negativni rizici

Vujčić je u Saboru, gdje je predstavio polugodišnju informaciju HNB-a o financijskom stanju, stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu prošle godine, podsjetio na projekcije HNB-a o gospodarskom rastu od 8,5 posto u ovoj godini, a od 4,1 posto u 2022. godini, što će, ocijenio je, pozitivno utjecati i na zaposlenost i plaće.

"Zbog i nadalje velikih neizvjesnosti, moguće je da se ove projekcije ne ostvare, no za razliku od ranijih, kod ove su pozitivni i negativni rizici uravnoteženi", ocijenio je Vujčić.

Pojasnio je da se negativni rizici po gospodarstvo odnose na mogućnost da će u četvrtom ovogodišnjem kvartalu u europodručju doći do pogoršanja epidemiološke situacije i posljedičnog pooštravanja restriktivnih mjera, što bi rezultiralo slabijom inozemnom potražnjom, a i negativno utjecalo na kretanje hrvatskog robnog izvoza.

Moguća je i slabija investicijska dinamika zbog rasta cijena građevinskog materijala i usluga, što bi se negativno moglo odraziti i na korištenje sredstava iz EU-ovih fondova.

Kada je riječ o inflaciji, po procjenama HNB-a ona će u ovoj godini ubrzati na 2,3 posto, a u 2022. blago usporiti na 2,1 posto. U dosadašnjem dijelu godine, ubrzavanje inflacije nastupilo je uglavnom pod utjecajem rasta cijena energije i prehrane, naveo je Vujčić, apostrofiravši i da kod projekcija kretanja inflacije pretežu negativni rizici, odnosno oni koji bi mogli dovesti do njenih viših stopa.

Tu je podsjetio i na restrikcije u isporuci električne energije u nekim kineskim pokrajinama, zbog čega će zasigurno doći do povećane potražnje za uvozom plina, čija je cijena vrlo visoka, rekao je guverner, dodajući i da je mogućnost supstitucije plina naftom u proizvodnji električne energije vrlo ograničena.

Rekao je da reakcije središnjih banaka ovise o izvorima inflacije i njezinoj naravi, a da u situaciji poput ove one u načelu ne djeluju jer ocjenjuju da je rast inflacije uzrokovan privremenim uvezenim troškovnim pritiscima.

"Alati monetarne politike stupaju na scenu tek kada postoji opasnost da bi se rast uvoznih cijena mogao u znatnijoj mjeri prelijevati u rast cijena domaćih dobara i usluga, u rast plaća, te da se počeo ugrađivati u inflacijska očekivanja", izjavio je Vujčić.

Kazao je da su u ovoj godini manjak materijala i opreme utjecali na rast proizvođačkih cijena, dok je rast inflacijskih očekivanja potrošača vjerojatno povezan s ubrzanjem rasta cijena hrane.

Negativni rizici za inflaciju odnose se na mogući brži rast osobne potrošnje od očekivane, više cijene sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu, izrazitiji rast cijena poluproizvoda zbog zastoja u opskrbnim lancima te na mogućnosti porasta određenih administrativno reguliranih cijena, izjavio je guverner.

Vujčić je istaknuo da se tržište rada u Hrvatskoj u potpunosti oporavilo od krize, razina zaposlenosti je iznad one iz 2019. godine, a zbog nedostatka kvalificirane radne snage, statistika svjedoči i priljevu oko 35 tisuća stranih radnika.

O prešutnim minusima: HNB reagirao vrlo promptno

Guverner se osvrnuo i na pitanje prešutnih minusa te rekao da je HNB u tom slučaju reagirao vrlo promptno i spriječio da građani zapadnu u probleme, pri čemu su prve pritužbe potrošača došle tek u 2020. godini.

Zakonska inicijativa HNB-a, napomenuo je, ide u smjeru dodatnog reguliranja prešutnih prekoračenja, a kako bi se spriječile buduće neželjene posljedice, ukoliko građani dođu u situaciju da im se smanjuju minusi.

Cilj je da imaju jednaku zaštitu kao i u dopuštenim prekoračenjima, što između ostalog znači i da mogu dobiti otplatu minusa na 12 mjesečnih rata, rekao je Vujčić, dodajući da on preferira ograničavanje minusa na tri plaće.

No, ustvrdio je i da je po potrošače financijski efekt cijele priče vrlo mali.

U drugom dijelu 2020. godine počeli se nazirati znakovi gospodarskog oporavka

Kada je riječ o polugodišnjoj informaciji HNB-a, čije predstavljanje je i zakonska obaveza, Vujčić je rekao da je cijelu prošlu godinu obilježila pandemija koronavirusa, no kako su se u drugom dijelu 2020. godine počeli nazirati znakovi gospodarskog oporavka, koji se snažnije materijaliziraju u ovoj godini, u kojoj se ekonomska aktivnost ubrzala i već premašuje razine iz predpandemijske 2019. godine.

Podsjetio je da je u Hrvatskoj najveći doprinos padu BDP-a u drugom polugodištu 2020. na godišnjoj razini došao od pada ukupnog izvoza i osobne potrošnje, no oba ta segmenta su rasla u odnosu na prvu polovicu lanjske godine.

Broj zaposlenih u drugoj polovici 2020. započeo je blagi rast te se krajem prosinca približio pretkriznoj razini, a istovremeno se smanjio i broj nezaposlenih, izjavio je između ostalog Vujčić, apostrofirajući i da je infllacija tada uglavnom bila negativna, najviše pod utjecajem nižih cijena energije, kao i pada potražnje uslijed "zatvaranja".

Istaknuo je i da je HNB "promptno" stabilizirao uvjete na domaćim financijskim tržištima već u proljeće 2020., tako da u drugoj polovici godine nije bilo potrebe za dodatnim mjerama monetarne politike, osim za otkupom deviza od banaka, čime su ublaženi nešto izraženiji aprecijacijski pritisci u drugoj polovici godine.