Vujčić: U 2025. inflacija ispod tri posto, ali i dalje viša nego u eurozoni |
| Objavljeno: 01.04.2025 / 14:29 |
| Autor: SEEbiz |
| OSIJEK - Komentirajući najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) o inflaciji, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u utorak da bi prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj ove godine mogla biti ispod tri posto te da će i dalje biti nešto viša nego u eurozoni. |
|
Vujčić je na osječkom Ekonomskom fakultetu sudjelovao na okruglom stolu guvernera regionalnih središnjih banaka "Inflacija i tehnologije plaćanja u svijetu koji se brzo mijenja". U izjavi novinarima Vujčić je kazao da je najnoviji podatak DZS-a o usporavanju inflacije s u veljači zabilježenih 3,7 na 3,2 posto u ožujku u skladu s očekivanjima HNB-a. - Očekujemo da će inflacija postupno padati i da ćemo prosječno ove godine imati stopu inflacije ispod tri posto. Međutim, razlika u odnosu na eurozonu će ostati pozitivna, zbog toga što hrvatsko gospodarstvo raste znatno brže od gospodarstva eurozone, kao i plaće, koje su rasle brže nego u eurozoni, ocijenio je guverner. Na upit može li se i kada očekivati usporavanje inflacije u sektoru hrane zbog predstojeće turističke sezone, Vujčić smatra kako "cijene hrane blago usporavaju rast", a da je, od dva glavna doprinosa inflaciji u Hrvatskoj, rasta cijena usluga i hrane, veći problem rast cijena usluga. - Cijene hrane donekle su pratile ono što se događalo u eurozoni i drugim zemljama, ali su u Hrvatskoj rasle nešto brže. Kako se lagano ispuhuje ovaj efekt rasta plaća, koji je bio snažan prošle godine, očekujemo da će se i ta stopa inflacije smanjivati, ustvrdio je guverner Vujčić. No, smatra da u tom segmentu postoje neke neizvjesnosti, koje su vezane uz kretanje cijena hrane osnovnih prehrambenih namirnica na svjetskom tržištu, a što je djelomice vezano uz vremenske uvjete i klimatske promjene. Na upit o podatcima Eurostata o inflaciji u eurozoni od 2,2 posto te što se može očekivati s obzirom na nesigurnost koja dolazi s druge strane Atlantika vezano uz rast carina, Vujčić ističe da se najznačajniji rizici za povišenu inflaciju u Hrvatskoj i dalje odnose na manjak radne snage na tržištu rada, spori rast produktivnosti, nestabilne cijene energije i sirovina te negativni utjecaj mogućih novih trgovinskih troškova i ograničenja uslijed šire geopolitičke nesigurnosti. |
|
|
| Tagovi: #BORIS VUJČIĆ, #HRVATSKA NARODNA BANKA, #HNB, #INFLACIJA |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |