Vuk Vuković: Vlada treba povući ova tri poteza

- Malo su kasnili, ali kasnile su sve vlade. Svi su sada zaokupljeni zdravstvenom krizom. To je u ovom trenutku prioritet, da se riješi zdravstvena kriza. Ali nužno je već sada razmišljati o posljedicama ekonomske krize koja nam dolazi. Vlada je krenula s one 63 mjere koje su po meni i mišljenju velikog broja ljudi bile dovoljne, ali se stvari doslovno mijenjaju iz dana u dan. Inicijativa "Glas poduzetnika" koja je tada pokrenuta postavila je neke zahtjeve sa svojim mjerama i sada se otvorio dijalog s Vladom i te će se stvari mijenjati. To je normalno, ne možemo ni očekivati od nekoga da odmah zna pronaći rješenje, rekao je za HRT.

Odgovorio je i na pitanje koje bi tri mjere poduzeo da je u poziciji premijera:

- To je malo teško pitanje zato što postoji velika politička odgovornost. Mjere koje trebaju poduzeti imaju prije svega političku težinu. Zato se ja inače bavim političkom ekonomijom, razumijevanjem utjecaja politike na samu ekonomiju. Ali ono što mogu govoriti savjetodavno, s aspekta što bi Vlada u ovom trenutku trebala napraviti, trebali bi se fokusirati na osiguravanje povjerenja u sustav. Jako je bitno u ovom trenutku dati povjerenje da se situacija može riješiti. Ne treba nipošto dizati paniku, ali (brojke) treba shvatiti ozbiljno i da reakcija bude brza i pravodobna. Vlada treba imati na umu par stvari. Prvo, odlučnost u donošenju mjera, brzina je jako bitna u ovom slučaju. Drugo, bitno je da se pouzdamo u znanost i struku, slično kao i kod pandemije. Kod pandemije smo to napravili jako dobro - dakle svi su se pouzdali u rješenja s aspekta znanosti i struke, da donesu prave poteze da suzbiju zdravstvenu krizu. Trebamo se na isti način nositi s ekonomskom, rekao je.

Istaknuo je kako je potrebna solidarnost svih u državi s onima koji će prvi podnijeti teret krize.

- Ova kriza predstavlja izazov s kojim se nijedna država dosad nije nosila. Ona je počela kao zdravstvena, u ovom trenutku postaje ekonomska, a bit će i politička i razotkriti će po meni sve manjkavosti političko-ekonomskih modela u puno zemalja. Ali on je istovremeno i prilika. Prilika da se resetiraju društvene, političke i ekonomske strukture jer ništa nakon nje neće biti isto, nastavio je.

Uzimajući u obzir ove pretpostavke Vlada bi se, kaže on, trebala usredotočiti na vraćanje povjerenja građana.

- I da se kaže direktno: "Vlada će učiniti sve što je potrebno da se spasi gospodarstvo u ovom trenutku. To rade vlade drugih zemalja, Danska, Njemačka, SAD, jer su shvatili da Vlada treba dati taj jedan snažni signal gospodarstvu da će situacija biti riješena. Vlada se treba obratiti onima koje će kriza prve zahvatiti, a to su uvijek male firme, mikrofirme, srednji poduzetnici i obrtnici. Tamo će uvijek prvo krenuti zatvaranja i otpuštanja, rekao je.

Vladine mjere bi, smatra on, trebale biti fokusirane na spašavanje firmi i radnih mjesta.

- Tri nekakve osnovne mjere da zaustave ovu krizu likvidnosti, a kada kažem kriza likvidnosti mislim na krizu novca - dakle, nema novca u sustavu, prva stvar je otpis svih davanja prema državi. Dakle, ne odgoda nego otpis davanja prema državi, konkretno doprinosa, prireza, poreza, lokalnih davanja, na rok od najmanje tri mjeseca na početku, plus još tri mjeseca ako bude potrebno, rekao je.

Druga stvar je, nastavio je, moratorij na kredite na 12 mjeseci onima koji su zatvoreni i trenutno ne rade te građanima koji su ostali bez izvora prihoda, kao i zamrzavanje kamata.

Subvencioniranje minimalnih plaća onim radnicima zaposlenima u firmama koje su zatvorene ili teško pogođene krizom druga je mjera koju bi Vlada po njemu trebala poduzeti.

- Subvencioniranje plaća i jeftine kredite je Vlada već stavila u proceduru i to je dobro. Ali ono što je tu problem su neki kriteriji. Inzistira se na stvarima koje su realno birokratske i ne možemo na taj način razmišljati. Ne možemo diskriminirati firme zbog raznih razloga, primarni cilj treba biti zaštita radnih mjesta, nastavio je.

Posljedično, rekao je, prihodi će drastično pasti. Osim rashodovanja, kao opcija ostaje i zaduživanje.

- Ne treba u ovom trenutku ići ni u kakve rezove u zdravstvu, obrazovanju itd. Ono što postoji unutar tih sustava su sigurno neefikasnosti, i tu je jedan element, da se srežu takve neefikasnosti. Primjerice, radio sam istraživanje o korupciji u javnim nabavama. Četvrtina tih javnih nabava se alocira sumnjivo. Ne kažem da država ne treba nabavljati sve to, ali da se tu drastično može smanjiti proračunsko opterećenje, može, rekao je.

No ni to neće, kaže biti dovoljno. Tu su, spominje, i mirovine, koje ne bi trebalo dirati, ali povlaštene mirovine - kaže - da.