GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Zašto rastu cijene hrane i pića u Hrvatskoj?

Zašto rastu cijene hrane i pića u Hrvatskoj?
CIJENE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 24.06.2019 / 08:57
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - Visoke trgovačke marže, turistička potrošnja, nedostatak konkurencije i država koja na sve sliježe ramenima – glavni su razlog što se Hrvatska godinama suočava s neproporcionalno visokom razinom cijena u odnosu na ekonomsku razvijenost.

Cijene hrane i pića u Hrvatskoj približile su se na 97 posto prosječnih u EU s 92 posto iz 2008. godine, kruh i žitarice skuplji su 3 postotna poena, a prije deset godina su bile šest posto jeftiniji, piše Večernji list.

Mlijeko, sir i jaja skočili su s razine od 91 na 96 posto prosječne cijene u EU. Od važnijih prehrambenih artikala jedino je meso neznatno palo s 86 na 85 posto prosjeka EU, ali zato je alkohol srezan sa 105 na 101 prosjeka EU.

Europski statistički ured Eurostat objavio je najnoviju usporedbu ekonomske razvijenosti, kupovne moći i cijena država članica za 2018. godinu koja je pokazala da se u deset godina Hrvatska nije pomaknula s mjesta kad je u pitanju razvijenost zemlje u odnosu na prosjek EU te je hrvatski BDP po stanovniku 63 posto prosjeka EU. Među tranzicijskim zemljama lošije desetljeće iza sebe ima jedino Slovenija, koja je nazadovala tri postotna poena, no uz važnu napomenu da je Slovenija startala sa znatno više razine razvijenosti te je pala s 90 na 87 posto prosječne razvijenosti. Hrvatska je od 2008. padala sa 63 do 59 posto prosječne razvijenosti EU, da bi se lani vratila na stanje iz 2008. Uz Grčku, među starim članicama EU, jače posrtanje primjetno je u Portugalu, Španjolskoj i Italiji – državama mediteranskog kruga koje su se zbog dužničke krize bitno udaljile i od vlastitih postignuća, a ne samo od zapadnih ekonomija.

Za razliku od razvijenosti gdje postoji realna mogućnost da nas u idućih pet godina prestigne i Bugarska, Hrvatska cijenama velikim koracima grabi prema ili čak i iznad EU prosjeka. Hranimo se skuplje nego Britanci, slično kao Slovenci i Španjolci, dok su ostale tranzicijske zemlje bitno jeftinije. U Mađarskoj i Češkoj hrana je na oko 84 posto prosjeka EU, Bugarskoj 74 posto, Poljskoj 67 posto, Rumunjskoj 65 posto. Zašto? Kod kruha se vidi da nije problem u PDV-u jer je PDV na kruh samo 5 posto, a svejedno cijene idu gore! Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta Zagreb, kaže da jedan od razloga može biti turizam, gdje se turistička potrošnja cijenama negativno prelijeva i na domaće stanovništvo, ali turizam nije ključan.

"Mala smo zemlja sa slabom konkurencijom. U nizu područja imamo ili monopole ili oligopole počevši od građevine, prodaje na malo, do telekomunikacija. Dosta je neliberaliziranog tržišta u području usluga, od odvjetničkih do usluga prijevoza, što također ima utjecaja na cijene", kaže Lovrinčević. Treći važan razlog što smo skuplji u odnosu na nama usporedive države trgovačke su marže. Porezni stručnjak Vlado Brkanić izračunao je da su nakon 2010. godine četiri vodeća trgovačka lanca u Hrvatskoj gotovo udvostručila visinu marže. Primjerice, 2010. godine većina trgovačkih marži kretala se oko 17 posto, a 2015. marža je bila viša od 30 posto.

"Gdje god je puno korupcije, visoka je razina cijena. Kod nas je puno posrednika, svatko želi zaraditi i imamo što imamo – previsoke cijene", kaže Lovrinčević. Napominje da je u hrvatskoj trgovini izražen i problem transfernih cijena, zbog visokog udjela stranih trgovačkih lanaca.

"Dio velikih trgovačkih lanaca kod nas namjerno posluje s gubicima kako bi dobit preselili u matične države", kaže Lovrinčević. T

o se radi tako da hrvatska tvrtka kćer uvozi znatno skuplju robu iz povezanih društava gdje je sjedište vlasnika, pa se ekstradobit ostvaruje u matičnoj zemlji. Dio razlike u cijeni treba pripisati i skupljem kapitalu u Hrvatskoj u odnosu na kamate po kojima se zadužuju strani lanci jer se i kamate prelijevaju na maloprodajne cijene. Agrokor se, na primjer, godinama zaduživao uz kamatu od 10 i više posto, za razliku od konkurenata koji, upravo za tu razliku u kamati, mogu biti jeftiniji, no često to nisu.

Konvergencija prema stupnju razvijenosti posve je druga priča.

"U vrhu se prema brzini promjene nalaze četiri zemlje koje su niskim poreznim opterećenjima, privatizacijom, privlačenjem izravnim stranih ulaganja, fiskalnom disciplinom, institucionalnim napretkom, poboljšanjem položaja na ljestvicama lakoće poslovanja i konkurentnosti te reformama javne administracije izazvale veliku konvergenciju svojih gospodarskih sustava prema standardima gospodarstva EU: Litva je 'konvergirala' sa 60% na 81% EU prosjeka, Rumunjska s 43% na 64%, Poljska s 53% na 71% te Letonija s 57% na 79%", tumači Velimir Šonje, osnivač Arhivanalitike.

"Ako se ponderira razina razvoja i brzina konvergencije, Hrvatska je uvjerljivo najneuspješnija članica EU: Bugarska jest slabije razvijena, ali brzo konvergira, a Slovenija nije konvergirala, ali je mnogo razvijenija", ističe Šonje.

U posljednjih 15 godina prosječni rast u HR bio je samo 1,6% . Šonje je izračunao da bi Hrvatska tek za 15 godina, bude li rasla 2 postotna boda brže od prosjeka, mogla dostići 85 posto BDP-a EU.

Tagovi: cijene hrane, cijene pića, Euriostat, Europska unija, Željko Lovrinčević, Velimir Šonje
PROČITAJ I OVO
Krivokapić najavio prosječnu platu 2025. od 1.000 eura
NAJAVE
Krivokapić najavio prosječnu platu 2025. od 1.000 eura
BIJELO POLJE – Ako se ostvari samo 50 odsto od onoga što smo zacrtali, 2025. godine prosečna plata u Crnoj Gori će biti oko hiljadu eura, izjavio je juče predsednik Vlade Zdravko Krivokapić na Biznis forumu u Bijelom Polju.
Rast maloprodaje doprinijet će skoku BDP-a u drugom kvartalu
POTROŠNJA
Rast maloprodaje doprinijet će skoku BDP-a u drugom kvartalu
ANALIZA - Dvoznamenkaste realne godišnje stope rasta prometa u trgovini na malo nastavljene su i četvrti mjesec za redom.
BDP eurozone u drugom kvartalu porastao dva posto, na godišnjoj razini 13,7 posto
RAST
BDP eurozone u drugom kvartalu porastao dva posto, na godišnjoj razini 13,7 posto
BRUXELLES - Bruto domaći proizvod (BDP) eurozone je prema prvoj procjeni statističkog ureda EU-a objavljenoj u petak, porastao za dva posto u razdoblju od travnja do lipnja u odnosu na prvo tromjesečje ove godine.
Međugodišnji rast njemačkog BDP-a u drugom tromjesečju 9,2 posto
RAST
Međugodišnji rast njemačkog BDP-a u drugom tromjesečju 9,2 posto
BERLIN - Njemačko gospodarstvo poraslo je za 1,5 posto u drugom tromjesečju u odnosu na prvo, te za 9,2 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, priopćio je u petak njemački Savezni zavod za statistiku Destatis.
Eurostat: Hrvatska nezaposlenost u lipnju malo iznad europskog prosjeka
NEZAPOSLENOST
Eurostat: Hrvatska nezaposlenost u lipnju malo iznad europskog prosjeka

LUXEMBOURG - Nezaposlenost u lipnju je blago pala u Europskoj uniji i u eurozoni, dok je Hrvatska bila malo iznad europskog prosjeka, pokazalo je u petak izvješće europskog statističkog ureda Eurostata.

@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE