Uglavnom se radi se o planiranim, a ne utrošenim financijskim sredstvima, a u odnosu na 2019. za 45% povećan je broj svih državnih tijela, ne samo ministarstava, koji su imali odstupanja između plana i konačnog izvršenja veća od pet posto. Dobro su planirali sredstva EU samo ministarstva gospodarstva, kulture, obrane, fondova EU, zdravstva i MUP, a svi ostali su podbacili, piše Jutarnji list.
Kao uzrok manjeg izvršenja rashoda u odnosu na plan, ministarstva uglavnom navode izvanredne okolnosti i epidemiološke mjere u suzbijanju pandemije koronavirusa zbog čega je došlo do usporavanja provedbe projekata, te dugotrajne postupke javnih nabava.
Zbog korone, tvrde, nisu organizirana planirana studijska putovanja, službena putovanja, izobrazba zaposlenika te pružanje usluga vanjskih stručnjaka. Kasnilo se i u postupku vrednovanja i ugovaranja zbog čega nisu potpisani svi ugovori koji su bili planirani za 2020., vade se i na druga nadležna tijela uključena u sustav upravljanja sredstvima EU, neki od njih nisu imenovali niti članove projektnog tima zbog čega planirani troškovi plaća nisu bili prihvatljiv trošak, a tu je kao i uvijek slavna hrvatska boljka – javna nabava u kojoj se ulažu mnogobrojne žalbe pa postupci traju predugo.
Ministarstva se nisu iskazala ni kada je riječ o izvršenju proračuna, odnosno njih čak 11 iznijelo je u upitniku o fiskalnoj odgovornosti slabosti i nepravilnosti kod sustava ostvarivanja i korištenja prihoda, kod obavljanja provjere na licu mjesta korisnicima kojima je na godišnjoj razini isplaćeno više od 20.000 kuna, a ističu i probleme da se pravomoćne presude nisu izvršavale bez ovrha.
Tako tri ministarstva nisu ni donijela akt kojim su uređena mjerila i način korištenja vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti, a tri državna tijela nisu obavljala provjere na licu mjesta kod krajnjih korisnika. Kao opravdanje opet navode – koronu, iako im je Ministarstvo financija donijelo uputu da se to može obaviti i videovezom, telefonom i e-mailom do prestanka epidemije.
Još su porazniji podaci kod ovrha. Naime, čak je devet ministarstava ovršeno nakon pravomoćne sudske odluke.
