GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Zbog starenja stanovništva ne možemo bez drugog stupa

Zbog starenja stanovništva ne možemo bez drugog stupa
MIROVINE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 23.10.2021 / 10:42
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - Gotovo dvadeset godina od početka mirovinske reforme u kojoj je dio mirovinskih doprinosa usmjeren u drugi stup, i dalje traju rasprave je li se pravilno postupilo, piše u subotu Večernji list, navodeći da zbog starenja stanovništva ne možemo bez drugog mirovinskog stupa.

Ekonomist Velimir Šonje sažeo je rasprave na dva pogleda, jedan koji vjeruje da samo država može riješiti problem mirovina i traži povratak na staro te drugi liberalni koji kaže “dajte vi meni moj novac i ja ću sam njime upravljati”.

Šonje je govorio na konferenciji mirovinskih fondova i Zagrebačke burze te je zaključio da neće biti nove kreacije koja će dugoročno učvrstiti mirovinski sustav bez razvoja tržišta kapitala. Većinu imovine mirovinski fondovi drže u obveznicama čiji prinosi neće moći osigurati bolje mirovine. Godinama se iz stručnih krugova potiče jači izlazak državnih poduzeća na burzu putem inicijalnih javnih ponuda.

Mnoge kritike na račun mirovinskog sustava nisu ništa novo, prate nas od početka, ali se gubi iz vida slika koja nas je dovela do reforme, a to je prije svega znatno starenje stanovništva.

Hrvatska je 2000. po udjelu starijih bila na devetom mjestu u EU, danas je na sedmom. Srednja dob stanovništva od 44 godine sad je na razini prosjeka, u Njemačkoj je srednja dob 48 godina, Italiji 47, ali to će se pogoršavati zbog niza razloga.

Šonje podsjeća na zastrašujuće projekcije da ćemo sredinom stoljeća imati oko 700.000 ljudi manje u radnoj dobi, neka ih bude manje i 500.000, činjenica je da mi tek sada ulazimo u fazu izraženoga demografskog starenja. U novi problem jurimo s visokom razinom javnog duga od 87 posto BDP-a i 4,5 posto deficita u državnom mirovinskom sustavu. Hrvatska godišnje za mirovine troši 40 milijardi kuna, a prikupi oko 24 milijarde kuna doprinosa.

"S obzirom na starenje i sve veći udjel starijih glasača, postoji opasnost da dobijemo glasačku silu koja će donositi političke suboptimalne odluke – recimo povećanje doprinosa za prvi stup, istiskivanje drugih javnih davanja", veli Šonje.

Rješenja poput rasta produktivnosti, produljenje radnog vijeka, aktivacija starijih tehničke su mjere o kojima treba razmišljati i uvoditi ih, ali fundamentalno problem ne može biti riješen bez višestupnog mirovinskog kakvog sada imamo, još veće štednje i boljeg upravljanja, donosi Večernji list.

Tagovi: mirovine, mirovinski sustav, Velimir Šonje, umirovljenici, smrtnost
PROČITAJ I OVO
Raspoloženje potrošača u SAD-u u ožujku je dostiglo najvišu razinu u tri godine
SIGNALI
Raspoloženje potrošača u SAD-u u ožujku je dostiglo najvišu razinu u tri godine
WASHINGTON - Raspoloženje američkih potrošača o gospodarskom stanju u zemlji porastao je u ožujku na najvišu razinu u posljednje tri godine, prema podacima Sveučilišta u Michiganu, čiji je indeks porastao sa 76,9 u travnju na 79,4 boda.
Slovenska maloprodaja u veljači pala treći mjesec zaredom
TRGOVINA NA MALO
Slovenska maloprodaja u veljači pala treći mjesec zaredom
LJUBLJANA - U veljači je realni prihod od prodaje u trgovini na malo ponovno smanjen i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U trgovini motornim vozilima bila je niža u mjesečnoj, a viša u godišnjoj usporedbi, objavio je danas Državni zavod za statistiku.
Bruto inozemni dug 64,5 mlrd eura
ZADUŽENOST
Bruto inozemni dug 64,5 mlrd eura
ANALIZA - Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju studenog 64,58 mlrd. eura, što je povećanje za 1,0% ili 0,6 mlrd. eura na mjesečnoj razini odnosno za 14,9 mlrd. eura na godišnjoj razini (+30%) te za 14,7 mlrd. eura ili 29,5% u odnosu na kraj 2022.
Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana u ožujku
SIGNALI
Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana u ožujku
ZAGREB - Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana su u ožujku, odražavajući val optimizma u industriji, pokazalo je u srijedu mjesečno istraživanje Europske komisije.
Ekonomski instituti značajno smanjili prognozu rasta njemačkog gospodarstva
SNIŽENE PROGNOZE
Ekonomski instituti značajno smanjili prognozu rasta njemačkog gospodarstva
BERLIN - Njemački bruto domaći proizvod (BDP) ove će godine porasti za samo 0,1 posto, najnovija je prognoza vodećih njemačkih ekonomskih instituta.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE