Zdravstvo: Manjka zaposlenih, a mladi godinama čekaju na pripravništvo

– Manjak djelatnika dobro je poznat problem u zdravstvu i socijalnoj skrbi, što može utjecati na kvalitetu zdravstvenih i socijalnih usluga građanima, a time i na razinu ostvarenja ljudskih prava. To je vidljivo i za vrijeme epidemije koronavirusa i nakon više tragičnih slučajeva u sustavu socijalne skrbi posljednjih godina, upozorava pravobraniteljica. O manjku zdravstvenih radnika, ističe, svjedoči i apel ministra Vilija Beroša da se i umirovljenici uključe u posao dok, prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u sustavu socijalne skrbi trenutno nedostaje 629 stručnih djelatnika. Zato je, kako stoji u nedavno predstavljenom Akcijskom planu unapređenja sustava socijalne skrbi, jedan od kratkoročnih ciljeva zapošljavanje 200 novih stručnih radnika.

Gotovo je nevjerojatno da, unatoč manjku zaposlenih, mnogi mladi koji su obrazovani za rad u ovim resorima godinama čekaju na pripravništvo, koje je preduvjet za polaganje državnog ispita i uključivanje u tržište rada, a u istoj su situaciji i učitelji i nastavnici bez radnog iskustva, upozorava pravobraniteljica. U njen ured stigao je niz pritužbi koje pokazuju utjecaj takvog stanja na demografske tokove u zemlji: kako se u jednoj od pritužbi navodi, dio magistara socijalnog rada je odavno u Njemačkoj jer je »lakše prevesti diplomu i naučiti jezik, nego godinama čekati i ne znati hoće li ikada dočekati« priliku za posao u struci u Hrvatskoj. U jednoj od pritužbi navodi se kako mladi dok čekaju natječaje ne smiju raditi nikakav drugi posao jer je to jedan od uvjeta za prijavu na natječaj. Tako ovise o o pomoći roditelja i drugih članova obitelji, piše Novi list.

– Ovaj problem može dovesti i do diskriminacije temeljem imovnog stanja, u situaciji kada si neki mogu priuštiti čekanje na posao u struci, dok su drugi primorani raditi druge poslove kako bi podmirili osnovne životne troškove, upozorava pravobraniteljica.

Razlog što ne mogu do pripravništva, tvrdi, iznimno su formalizirane procedure zapošljavanja u sektoru obrazovanja, zdravstva i socijalne politike. Zatim je tu zastoj u provedbi mjera poticanja zapošljavanja: mladih koji su u njih bili uključeni bilo je lani 38,7 posto manje nego u 2019., jer su zbog pandemije mjere za očuvanje radnih mjesta istisnule poticanje zapošljavanja. Problem su i kvote za zapošljavanje pripravnika, koje nisu usklađene s brojem učenika i studenata koji su završili školovanje za ove djelatnosti, kao i uvjet da kandidati moraju biti najmanje šest mjeseci u evidenciji nezaposlenih, ako se kroz navedenu mjeru žele zaposliti kao pripravnici u realnom sektoru. Tako mnogi od njih, zbog neizvjesnosti oko toga hoće li dobiti poticaje, moraju birati između egzistencije i zapošljavanja u struci.

Reagirajući na pritužbe mladih, pučka pravobraniteljica dala je više prijedloga koji bi olakšali zapošljavanje mladih u zdravstvu, socijalnoj skrbi i obrazovanju, a time i osnažili sektore opterećene višegodišnjim manjkom radnika. Tako su nadležnim ministarstvima predložili preispitivanje učinaka mjera za zapošljavanje na mlade, redefiniranje ili promjenu postojećih mjera te uključivanje svih nadležnih državnih tijela, obrazovnih institucija i javnosti u osmišljavanje novih mjera za poticanje zapošljavanja mladih. Posebno traži da se u to uključe i udruge mladih i Središnji državni ured za demografiju i mlade, nadležan za motiviranje mladih da ostanu u Hrvatskoj.

Predsjednica Sindikata zaposlenih u socijalnoj skrbi, Jadranka Dimić, nezadovoljna je tempom zapošljavanja u sustavu socijalne skrbi. Na burzi je oko 150 socijalnih radnika koji bi se, prema planu ministra Josipa Aladrovića, trebali zaposliti narednih mjeseci. Godišnja kvota od 60 diplomiranih socijalnih radnika, smatra Dimić, barem upola je manja od realnih potreba u sektoru i trebalo bi je povećati, a socijalnim radnicima diplomiranim na Sveučilištu u Mostaru omogućiti lakše zapošljavanje u Hrvatskoj. Tražit će, kaže, i da se mladima kod zapošljavanja daju ugovori na neodređeno, jer rad na određeno tjera ljude iz sustava.

Medicinske sestre u zadnja su tri tjedna počele dobivati šansu da odrade pripravništvo, kaže Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara/tehničara. »Bolnice su počele raspisivati natječaje. Nama se javilo oko 80 medicinskih sestara koje trebaju odraditi pripravništvo, a prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ukupno ih je oko 300. Očekujemo da bi se taj problem kroz mjesec-dva trebao riješiti«, kaže Gazić.

U Hrvatskoj liječničkoj komori navode primjer Opće bolnice Virovitica koja je raspisala natječaj za 30 liječnika, a javilo se troje kandidata.

»Mladi liječnici danas imaju više opcija rada, mogu raditi čim dobiju licencu i aplicirati na natječaj za specijalizaciju, raditi kao obiteljski liječnici ili u izvanbolničkoj hitnoj, ili se odlučuju za mentorski rad. Ne čeka se koliko se nekad čekalo«, veli Marija Rogoznica, predsjednica Povjerenstva za mlade liječnike. Od 400 diplomiranih liječnika, lani ih je 250 ušlo u rad pod nadzorom, a za ostale u Komori nemaju podataka.