Žene u Hrvatskoj zarađuju 13 posto manje od muškaraca |
| Objavljeno: 17.11.2025 / 12:06 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Prema analizi podataka servisa MojaPlaća iza koje stoji tvrtka Alma Career Croatia, žene u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju 13 posto manje od muškaraca što u praksi znači da muškarci prosječno primaju oko 1.600 eura, dok su primanja žena i dalje ispod 1.400 eura. |
|
Usporedbu primanja na istoj poziciji pokazuju da ta razlika pada na sedam posto, što znači da žene, čak i kada obavljaju isti posao, u prosjeku i dalje zarađuju manje nego muškarci, ali jaz je osjetno manji nego u ukupnoj usporedbi. U nekim sektorima razlike su zabrinjavajuće visoke, dok u drugima žene čak imaju blagu prednost. Najveći jaz bilježi se u tehnologiji i razvoju, gdje žene imaju u prosjeku 20 posto nižu plaću. Slično je u prodaji i uslužnim djelatnostima, gdje je razlika 18 posto. S druge strane, žene su prosječno bolje plaćene od muškaraca u automobilskoj industriji gdje primaju oko pet posto više, a u telekomunikacijama oko tri posto više. Karijerni prekidi zbog majčinstva i brige o obitelji Upravo zato su, ističe se, razlike najmanje na samom početku radnog vijeka. Tako među zaposlenima s manje od godinu dana iskustva žene zarađuju u prosjeku osam posto manje. No već nakon pet godina iskustva jaz se značajno širi na 15 posto što pokazuje koliko karijerni prekidi i nejednaka raspodjela obiteljskih obveza utječu na dugoročne izglede žena. To se vidi i u napredovanju - žene rjeđe dolaze do najviših pozicija, a čak i kada uđu u top menadžment, njihova primanja i dalje zaostaju za primanjima muških kolega i to, u prosjeku, za 15 posto. Najmanje razlike bilježe se u uredskim operativnim poslovima, gdje jaz iznosi oko sedam posto što upućuje na to da se nejednakosti povećavaju proporcionalno razini odgovornosti, hijerarhije i pregovaračke moći. Veće razlike u privatnom sektoru Razlika u primanjima između muškaraca i žena rezultat je niza čimbenika, smatraju u spomenutom servisu, najpoznatijem po portalu MojPosao. Diskriminacija svakako igra svoju ulogu, ali nije jedini uzrok. Strukturne razlike na tržištu rada i dalje oblikuju stvarnost u kojoj žene češće rade u slabije plaćenim sektorima poput trgovine, turizma i širokog spektra uslužnih djelatnosti. Time već na startu ulaze u profesije koje, bez obzira na trud ili kvalifikacije, nose nižu tržišnu vrijednost. Osim toga, naglašava se i da rodni stereotipi i društvena očekivanja i dalje snažno utječu na profesionalne izbore. Mnoge žene, često nesvjesno, odvraćaju se od karijera u bolje plaćenim područjima, poput STEM-a, tehnološkog razvoja ili menadžmenta, odnosno sektorima koji tradicionalno imaju veću financijsku valorizaciju. |
|
|
| Tagovi: #žene, #muškarci, #plaće žena, #rodna ravnopravnost |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |