GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Blagi pad cijene struje i plina u Hrvatskoj

Blagi pad cijene struje i plina u Hrvatskoj
TREND
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.05.2021 / 16:56
Autor: SEEbiz / energetika-net
ZAGREB - Prosječni iznos na računu za električnu energiju koju plaćaju kućanstva u Europskoj uniji u drugoj polovici 2020. iznosio je 21,3 eura (gotovo 161 kunu) za 100 kW h te je bio manji u usporedbi s istim razdobljem u 2019. godini (21,7 eura ili približno 164 kune za 100 kW h).

Istovremeno, objavio je statistički ured Europske unije Eurostat, prosječna cijena plina za kućanstva također je smanjena sa 7,2 eura (54,4 kune) za 100 kW h na gotovo sedam eura (približno 53 kune) za 100 kW h.

Porezi i naknade činili su 40 posto računa za električnu energiju te 32 posto računa za plin u Europskoj uniji u drugoj polovici 2020., izvijestio je Eurostat.

Cijene električne energije pale su u 14 članica EU-a. Najveći pad cijena električne energije za kućanstva (izražen u nacionalnim valutama) zabilježen je u Nizozemskoj (-33,8 posto). Zatim, slijede Cipar (-24,1 posto) i Švedska (-17,2 posto).

S druge strane, najveći rast zabilježen je u Luksemburgu (+ 10,3 posto), Poljskoj (+ 9,7 posto) i Slovačkoj (+ 8,8 posto).

Hrvatska kućanstva su za električnu energiju u drugoj polovici prošle godine prosječno izdvajali 13,07 eura (ili 98,7 kuna) za 100 kW h, što je za gotovo jedan posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (13,2 eura ili 99,7 kuna).

Izražene u eurima, prosječne cijene električne energije u kućanstvima u drugoj polovici 2020. bile su najniže u Bugarskoj (9,8 eura za 100 kW h), Mađarskoj (10,1 eura) i Estoniji (12,9 eura), a najviše u Njemačkoj (30,1 eura), Danskoj (28,2 eura) i Belgiji (27 eura).

Zatim, prema podacima Eurostata cijene plina pale su u 21 od 24 članice EU-a. Najveći pad cijena plina za kućanstva (izraženi u nacionalnim valutama) zabilježen je u Litvi (-27,3 posto), a slijede Bugarska (-21,2 posto) i Latvija (-20,2 posto).

Naprotiv, najveći rast zabilježen je u Njemačkoj (+ 5,4 posto), Nizozemskoj (+ 4,7 posto) i Portugalu (+ 0,9 posto).

U Hrvatskoj cijena plina za kućanstva u drugoj polovici prošle godine iznosila je 3,7 eura (približno 28 kuna) za 100 kW h i bila je manja za 9,7 posto u odnosu na isto razdoblje u 2019. kada je iznosila 4,1 euro (gotovo 31 kunu) za 100 kW h.

Promatrano u eurima, pak, najniže prosječne cijene plina za kućanstva u drugoj polovici 2020. godine zabilježene su u Latviji (2,8 eura za 100 kW h), Litvi (tri eura) i Mađarskoj (3,1 eura), a najviše u Nizozemskoj (10,1 eura), Italiji (devet eura) i Španjolskoj (8,9 eura).

Tagovi: struja, cijene struje, plin, Eurostat
PROČITAJ I OVO
NIS značajno poboljšao finansijske rezultate u prvom kvartalu
POBOLJŠANJE
NIS značajno poboljšao finansijske rezultate u prvom kvartalu
BEOGRAD - Neto dobit NIS-a za period januar-mart iznosi 1,5 milijardi dinara što je 2,4 puta više od rezultata ostvarenog u prvom tromesečju 2020. godine kada je zabeležen gubitak od 1,1 milijarde dinara.
Ina predstavila projekt Biorafinerije u Sisku
PROJEKTI
Ina predstavila projekt Biorafinerije u Sisku
ZAGREB - Na današnjoj sjednici Uprave Ine prezentiran je status projekta Biorafinerija te planovi za naredno razdoblje. Također, otvorena je posebna internetska stranica u svrhu redovitog informiranja javnosti o napretku projekta.
Cijene nafte pale ispod 68 dolara, prevagnula indijska kriza
NAFTNO TRŽIŠTE
Cijene nafte pale ispod 68 dolara, prevagnula indijska kriza

LONDON - Cijene nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima ispod 68 dolara budući da se stišao strah od poremećaja u opskrbi u SAD-u nakon hakerskog napada i prevagnula kriza u Indiji koja iz dana u dan bilježi naglo širenje zaraze covidom 19.

Globalni obnovljivi izvori 2020. godine rasli najbrže u posljednjih 20 godina
OIE
Globalni obnovljivi izvori 2020. godine rasli najbrže u posljednjih 20 godina
LONDON - Obnovljivi izvori električne energije globalno su u 2020. godini rasli najbržim tempom u proteklih 20 godina, navodi se u izvještaju Međunarodne agencije za energiju (IEA) objavljenom u utorak.
Ruski DarkSide odgovoran za hakiranje američkog cjevovoda
HAKERI
Ruski DarkSide odgovoran za hakiranje američkog cjevovoda
WASHINGTON - Zbog kibernetičkog napada na cjevovod kojim do istočnog dijela Sjedinjenih Država dolazi 45 posto goriva, američki predsjednik Joe Biden proglasio je izvanredno stanje na pogođenom području kako bi omogućio povećani opseg transporta drugim cjevovodima.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE