Podsjetimo, riječ je o projektu izgradnje plinovoda između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. No, projekt je kamen spoticanja između koalicijskih partnera u Federaciji BiH.
Naime, HDZ BiH zatražio je formiranje nove tvrtke koja bi upravljala i Južnom interkonekcijom, umjesto BH-Gasa.
Dakle, slično kao što u FBiH postoje dvije elektroprivrede, dva telekoma itd.
S druge strane, strane iz Sarajeva inzistiraju da plinovod bude nadležan za BH-Gas.
Amerikancima je ovaj plinovod važan jer bi smanjio ovisnost naše zemlje o ruskom plinu, povećao energetsku sigurnost, te poduzeo korake prema postupnom ukidanju ugljena.
Ali iz drugog razloga. Izgradnjom projekta omogućilo bi se da Bosna i Hercegovina u budućnosti troši američki plin koji brodovima u ukapljenom stanju stiže na nedavno izgrađeni terminal na otoku Krku u Hrvatskoj, odakle se distribuira diljem Europe.
Južna interkonekcija plinskih transportnih sustava Hrvatske i Bosne i Hercegovine na relaciji Zagvozd - Imotski - Posušje - Tomislavgrad - Zenica s krakom za Mostar ima strateški značaj za sigurnost opskrbe Bosne i Hercegovine, budući da trenutno ovisi samo o jedan ulaz u plinski transportni sustav, i to iz Srbije, preko Republike Srpske.
Projekt osigurava diverzifikaciju pravaca i izvora opskrbe (preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda i ostalih opskrbnih pravaca koji idu kroz Republiku Hrvatsku) te daljnju plinofikaciju BiH, što će rezultirati u povećanju tranzita prirodnog plina kroz Republiku Hrvatsku.
Hrvatske dionice južne interkonekcije Hrvatska – Bosna i Hercegovina obuhvaćaju dionicu Dugopolje – Zagvozd ukupne duljine 52 km i dionicu Zagvozd – Imotski – granica Hrvatske i BiH ukupne duljine 22 km, dok je na sa bosanskohercegovačke strane ukupna dužina trase je 169 km. Planirani kapacitet interkonekcije je do 1,5 milijardi m3 godišnje.
