Blokada Hormuza mogla bi produbiti najgoru energetsku krizu u povijesti

Blokada bi stupila na snagu u ponedjeljak u 10 sati po istočnom vremenu, a usmjerena bi bila na brodove svih zemalja koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i obalnih područja, uključujući one u Arapskom zaljevu i Omanskom zaljevu, priopćilo je američko Središnje zapovjedništvo.

Promet tankera kroz tjesnac, koji je počeo rasti nakon dvotjednog primirja koje je Trump najavio prošli tjedan, ponovno je zaustavljen u roku od nekoliko sati od Trumpove objave, prema Lloyd's List Intelligenceu. Najmanje dva broda koja su se činila da su se kretala prema izlazu vratila su se.

Cijena sirove nafte porasla je dok su investitori pokušavali odrediti cijenu u daljnjem smanjenju ponude u Perzijskom zaljevu. Američka WTI terminska ugovora za isporuku u svibnju skočila je za više od 8% na 104,40 dolara po barelu, dok je Brent sirova nafta porasla za više od 7% na 101,86 dolara.

Trumpov nalog uslijedio je nakon što su 21 sat vikend pregovora između Washingtona i Teherana propali bez dogovora o iranskom nuklearnom programu, kontroli plovnog puta i izraelskim kontinuiranim napadima na Hezbollah u Libanonu koji podržava Iran.

Produbljivanje naftnog šoka

Prije prvih udara SAD-a i Izraela na Iran 28. veljače, otprilike petina svjetske nafte prolazila je kroz Hormuški tjesnac. Taj se protok od tada usporio na minimum, poremetio lance opskrbe naftom, gnojivima, odjećom i industrijskom robom. Analitičari su upozorili da bi rješavanje zaostataka moglo potrajati tjednima čak i nakon rješenja.

Potpuna blokada dodatno bi pooštrila pritisak. „Povlačenje veće količine nafte s tržišta - posebno jedine nafte koja sada izlazi iz Perzijskog zaljeva - dodatno će povisiti cijene nafte... [na] oko 150 dolara po barelu“, rekla je Trita Parsi, izvršna potpredsjednica Quincy Instituta za odgovorno državništvo, u ponedjeljak u emisiji CNBC-a „The China Connection“.

Budući da nijedna strana nije izričito izjavila da se razgovori neće nastaviti ili da je primirje završeno, sve te poteze treba tretirati kao taktike i prijetnje unutar pregovora.

Osim sirove nafte, cijene gnojiva i helija - ključnih inputa za proizvodnju hrane i poluvodiča - vjerojatno će nastaviti rasti, potičući inflaciju koja se već ubrzava, rekao je Ben Emons, generalni direktor Fed Watch Advisorsa.

Rast inflacije

Dužnosnici MMF-a i Svjetske banke prošli su tjedan signalizirali da će sniziti prognoze globalnog rasta i podići projekcije inflacije, upozoravajući da će tržišta u razvoju biti najteže pogođena.

„Ekonomske posljedice napada na energetska postrojenja i luke u Iranu i drugim zemljama Perzijskog zaljeva mogle bi i dalje opterećivati opskrbu u zemljama u razvoju u Aziji“, rekao je Barclays.

„Ostaje za vidjeti koliko se brzo mogu normalizirati vađenje, rafiniranje i utovar nafte i plina.“

Mjesečni poremećaji u Hormuškom tjesnacu izazvali su upozorenja na nestašicu energije goru od naftne krize 1970-ih, kada je embargo arapskih proizvođača na zemlje povezane sa SAD-om učetverostručio cijene nafte, što je dovelo do racioniranja goriva u glavnim gospodarstvima.

Fatih Birol, čelnik Međunarodne agencije za energiju, prošli je tjedan poremećaj nazvao najgorim energetskim šokom koji je svijet ikada vidio - težim od naftnih kriza 1970-ih i rata u Ukrajini zajedno.

„Ovo je povijesni poremećaj svjetske nafte“, rekao je Daniel Yergin, potpredsjednik S&P Globala, u intervjuu za Barron's prošlog mjeseca. „Nikada se nije dogodilo ništa ovih razmjera. Čak ni naftne krize 1970-ih, iransko-irački rat 1980-ih, iračka invazija na Kuvajt 1990. - ništa od toga ne može se usporediti s razmjerama ovog poremećaja.“

Ipak, odgovor cijena do sada je bio prigušeniji, a gospodarski rast mogao bi se pokazati otpornijim nego što se strahovalo, rekao je David Lubin, viši znanstveni suradnik u Chatham Houseu. Napomenuo je da je globalno gospodarstvo manje intenzivno u pogledu nafte nego u prošlosti, pri čemu potrošnja nafte po jedinici BDP-a sada zahtijeva otprilike 40% barela nafte, u usporedbi s punim barelom početkom 1970-ih.

Nuklearna energija i energetska industrija također su diverzificirali energetski miks na načine koji nisu postojali prije pet desetljeća, primijetio je Lubin.

Ako sukob dodatno eskalira, „sasvim je moguće da bi energetski utjecaj ove krize mogao početi donositi jednako veliki negativni šok kao što je to učinila kriza 1970-ih“, rekao je.

Kina na meti

Blokada također riskira uvlačenje drugog najvećeg svjetskog gospodarstva u sukob. Kina ostaje najveći iranski kupac nafte i nastavlja primati pošiljke kroz tjesnac od početka rata, kažu analitičari.

Opća zabrana tankera koji prevoze iransku sirovu naftu prijeti prekidom te opskrbe, potencijalno ponovno rasplamsavajući napetosti SAD-a s Pekingom uoči Trumpovog planiranog putovanja u Kinu sljedećeg mjeseca.

„Sumnjam da je Trump spreman za tu eskalaciju“, rekao je Parsi, dodajući da „ne bi bilo iznenađujuće“ da Trump odustane od ranijih prijetnji.

Trumpova administracija u ponedjeljak je također zaprijetila da će Kini nametnuti dodatnih 50% carina ako Peking isporuči Teheranu naprednu obrambenu opremu.

Parsi je rekao da bi se zemlje, uključujući Indiju i Pakistan, koje su s Iranom ispregovarale sporazume o sigurnom prolazu, također mogle naći u unakrsnoj vatri.