Butković: Kvarner pozicioniran kao energetsko čvorište

Na konferenciji su sudjelovali Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Zvonimir Šibalić, savjetnik uprave PPD-a, Goran Pleše, operativni direktor za rafinerije i marketing u Ini, Josip Ostrogović, član uprave ACI-ja, Ivan Fugaš, direktor za tehničko operativne poslove u LNG Hrvatska i Vedran Špehar, pomoćnik predsjednika uprave Plinacroa.

U ime organizatora konferencije, predsjednica Uprave Novoga lista Ankica Kruljac, pozdravila je potpredsjednika Vlade i ministra Olega Butkovića, ministra Davora Filipovića, paneliste, kao i sve prisutne.

Istaknula je da su Kvarner i Rijeka uvijek bili veliko čvorište kopnenog i pomorskog transporta svih roba, a investicije unazad zadnjih desetak godina, kao i nove investicije, pretvorile su te učvršćuju Kvarner i Rijeku kao energetsko i strateško čvorište gotovo za cijelu Europu.

– To su hvalevrijedna investicija i ulaganje u LNG terminal, proširenje kapaciteta LNG plinovoda od Zlobina do Bosiljeva, modernizacija Inine rafinerije nafte, proširenje kapaciteta jadranskog naftovoda, a i ACI marina najavila je velike investicije u svojim projektima.

Sve to prati investicije u prometnu infrastrukturu. Vrlo je bitno pratiti sve što se zbiva u planovima EU-a, osim fosilnih goriva, ulaganje u zelenu tehnologiju koja je ustvari usko povezana s vodikom.

Zato je vrlo bitno spomenuti projekt Dolina vodika sjevernog Jadrana u koji su uključene Hrvatska, Slovenija i Italija. Sve su to projekti koji su vrlo bitni za ovo područje i koji pozicioniraju Rijeku i Kvarner kao bitno energetsko čvorište ne samo za Hrvatsku, nego i za zemlje okruženja i Europsku uniju.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković zahvalio je Novom listu na organizaciji konferencije te istaknuo da je ona vrla značajna te organizirana u dobro promišljenom trenutku, kada su Europa i Hrvatska suočeni s velikim izazovima uzrokovanim poremećajima u energetskom sustavu.

– Zbog ruske agresije na Ukrajinu, nakon prethodne krize i pandemije koronavirusa, države ne preispituju samo svoje postojeće položaje, već se brinu za očuvanje energenata i njihovih cijena za svoje stanovništvo te razmišljaju kako se postaviti u budućnosti.

U tom smislu pušten je u promet LNG plutajući terminal u Omišlju u siječnju 2021. te spojni plinovod Zlobin-Omišalj čime je Hrvatska promijenila svoj položaj na karti svijeta.

Vlada RH je prepoznala važnost LNG terminala na Krku te ga financirala sa sto milijuna eura. Mislim da smo time pogodili “u sridu”.

On doprinosi energetskoj sigurnosti Hrvatske, ali i susjednih zemalja pa je tako premijer Andrej Plenković ugostio predsjednika Vlade Austrije i bavarske prošle godine u studenom.

Oni su tada izrazili interes za proširenje LNG terminala na Krku, kazao je Butković.

Dodao je da u kontekstu energetske krize Hrvatska mora djelovati naslanjajući se na politike Europske unije i Europske komisije kojima se smanjuje ovisnost o ruskim gorivima te potiče prelazak na čistu energiju.

– Uveli smo zabranu uvoza nafte iz Rusije te donijeli ukupno četiri paketa pomoći građanima i pomoći gospodarstvu. Za zadnji, četvrti, paket mjera koji se odnosi na mjere rasta cijene električne energije i plina država će osigurati 1,18 milijardi eura.

Svime time pokazali smo da donosimo dugoročno dobre odluke, u kojima zajednički sudjelujemo u politikama Europske unije, a istovremeno stojimo iza hrvatskih građana i gospodarstva.

Također, budući da je što prije potrebno osigurati alternativne izvore energije te prilagoditi prometni sustav na nove okolnosti, lani smo usvojili hrvatsku strategiju za vodik u kojoj je poseban naglasak stavljen na primjenu vodika u prometnom sektoru, koji emitira najviše ugljičnog dioksida, kazao je Butković.

Nastavio je da se zato radi na lokomotivama i teretnim vozilima na vodik, kao i pomorskim i drugim vozilima s nultim emisijama CO2, a za što su nužne subvencije kroz raspoložive fondove.

– Ministarstvo aktivno radi na uvođenju vodika u prometni sustav, spremni smo na pravovremeno reagiranje i translaciju na alternativne energetske izvore.

Iščekujemo 200 autobusa na električnu energiju i vodik što će biti prvi značajniji iskorak u dekarbonizaciji javnog prijevoza i početak tranzicije na alternativni put.

Moram pohvaliti ministra Davora Filipovića i njegovo Ministarstvo, mislim da su odradili i rade odličan posao, jer suradnja s njima je jako bitna u provedbi poziva i programa o kojima govorim.

Vjerujem da ćemo i dalje pripremati dobre stvari za gospodarstvo i građane, rekao je Butković.

Zaključio je kako Vlada RH strateški i dugoročno promišlja o alternativnim gorivima te o njihovim učincima na gospodarstvo i promet kroz subvencije.

– Subvencija punionica te vozila na alternativni pogon te izgradnja prateće infrastrukture su vrlo važni. Također, krajem prošle godine HŽ putnički prijevoz potpisao je ugovor s tvrtkom Končar o izradi dva baterijska vlaka i šest stabilnih energetskih priključaka u šest hrvatskih gradova.

Negdje 2025. godine imat ćemo prve baterijske vlakove na hrvatskim prugama, a sredstva su osigurana kroz Nacionalni program oporavka, zaključio je Butković.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Filipović istaknuo je kako je prošlu godinu obilježila brutalna ruska agresija na Ukrajinu koja se odrazila na svjetsko gospodarstvo u cjelini.

Energetska kriza je, prema njegovim riječima, pokazala koliko je važna bila odluka Vlade da izgradi LNG terminal na Krku.

– LNG Terminal ima kapacitet uplinjavanja od 2,9 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje, čime može pokriti kompletnu godišnju potrošnju plina u Hrvatskoj.

Možemo samo zamisliti u kakvoj bismo sada situaciji bili da nije izgrađen, a bilo je onih koji su se protivili izgradnji terminala, rekao je Filipović.