GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Cijene električne energije za kućanstva u Sloveniji niže nego u Njemačkoj

Cijene električne energije za kućanstva u Sloveniji niže nego u Njemačkoj
STRUJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.09.2023 / 08:36
Autor: SEEbiz
LJUBLJANA - Krajem kolovoza završilo je jednogodišnje prijelazno razdoblje u kojem su slovenska kućanstva i mali potrošači električne energije plaćali polovicu doprinosa za potporu proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije.

Osnovne cijene električne energije, koje čine oko polovicu konačne cijene, ostaju na snazi do kraja godine. Vlada bi mogla produljiti uredbu. U Njemačkoj je regulirana cijena električne energije za kućanstva znatno viša.

Uz prošlogodišnje sulude burzovne cijene struje, slovenska i njemačka vlada postavile su gornju granicu cijene za kućanstva. Slovenska vlada postavila je granicu na oko 10 centi po kilovatsatu (jedinstvena tarifa), a njemačka na 40 centi, dakle znatno više. Od tada su cijene na burzama pale, a slovenski potrošači ponovno plaćaju višu stopu PDV-a (22 posto, u Njemačkoj 19 posto).

Srpanjski podaci o konačnim cijenama pokazuju da je kućanstvo u Ljubljani kilovatsat sa svim doprinosima i carinama u prosjeku plaćalo više od 19 centi, dok je kućanstvo u Berlinu plaćalo dvostruko više - dobrih 38 centi. Ta će razlika sljedećih mjeseci biti manja - Slovenija ponovno uvodi plaćanje punog iznosa subvencija za obnovljive izvore energije.

U Njemačkoj se stalno prigovara da je osam nameta koji idu uz cijenu struje previše. Naknade su namijenjene održavanju i izgradnji nove mreže, obnovljivim izvorima i punjenju državne riznice. Najviše bure izaziva činjenica da na sjeveru Njemačke, gdje je podignuto najviše vjetroturbina i koje druge dijelove zemlje opskrbljuju čistom energijom, plaćaju daleko najveću mrežarinu, što im se čini nepravednim i paradoksalnim - dok je u Bavarskoj taj trošak znatno niži. Zato je Vlada najavila zakon kojim će se ukloniti velike regionalne razlike.

I u Sloveniji je u tijeku reforma mrežarine koja pokriva troškove distributera električne energije, a posebno će više plaćati potrošači veće snage, odnosno industrija. Što se tiče ograničenja osnovne cijene struje, Nijemci imaju zajamčenu predvidljivost – odnosno ograničenje struje na 40 centi – barem do kraja travnja. Ograničenje u Sloveniji trenutno vrijedi do kraja ove godine.

Još jedan pogled na usporedbu cijena električne energije za gospodarstvo, gdje je slika malo drugačija, barem u teoriji. Slovenska mala i srednja poduzeća imaju ograničenu maloprodajnu cijenu od 19,5 centi po kilovatsatu (jedinstvena tarifa) za 90 posto potrošnje, dok su njemačke maloprodajne cijene ograničene na 13 centi za 70 posto potrošnje. Inače, nema službenih podataka koji bi pokazali kolika je stvarna konačna cijena.

Slovenska industrija, kojoj država pod određenim uvjetima nadoknađuje dio troškova, navodno plaća slično njemačkoj (između 18 i 20 centi po kilovatsatu), a obje znatno više od američke ili kineske. Stoga je izgubljena proizvodna konkurentnost temeljena na cijenama energenata. Njemačka industrija i sindikati, njemačke pokrajine, vladajući socijaldemokrati i zeleni, oporbeni CDU/CSU, kao i neki ekonomisti, zahtijevaju od njemačke vlade subvencioniranje cijene električne energije za barem onaj dio njemačke teške industrije koji na svjetskom tržištu konkurira dijelovima svijeta u kojima je cijena električne energije niska.

Ministar gospodarstva Robert Habeck je na njihovoj strani, spreman je za to izdvojiti 30 milijardi eura do 2027. godine. Protiv njih su kancelar Olaf Scholz, ministar financija Christian Lindner i njegova stranka FDP te neki utjecajni ekonomisti. Scholz navodi dva razloga: prvi je pitanje odakle opet uzeti nove subvencije (Njemačka pokušava smanjiti dug), a drugi je to što zemlja ubrzano ulaže u obnovljive izvore, što bi u konačnici trebalo sniziti cijenu struje.

Ekonomisti upozoravaju da bi subvencije bile poticaj industriji i državi u cjelini, što bi odgodilo energetsku obnovu i ulaganja u veću učinkovitost. Problem još nije riješen. Paralelno s njom, oživljavaju se i rasprave o tome koliko je (ne)pametno bilo isključiti posljednje nuklearne elektrane u zemlji.

Tagovi: električna energija, struja
PROČITAJ I OVO
Geoplin: Slovenija se više ne oslanja na ruski plin
PLIN
Geoplin: Slovenija se više ne oslanja na ruski plin
LJUBLJANA - Geoplin kupuje plin temeljem ugovora s alžirskim Sonatrachom i temeljem kratkoročnih ugovora za kupnju na likvidnim tržištima u EU.
Iranske neizvjesnosti spustile cijene nafte
NAFTNO TRŽIŠTE
Iranske neizvjesnosti spustile cijene nafte
LONDON - Cijene nafte na početku novog tjedna bilježe pad prije svega zbog neizvjesnoti oko situacije u Iranu.
Rusija je najveći opskrbljivač Kine naftom
NAFTA
Rusija je najveći opskrbljivač Kine naftom
MOSKVA - Rusija je u travnju 12. mjesec zaredom bila najveći opskrbljivač Kine sirovom naftom, pri čemu je obujam isporuka porastao za 30 posto u odnosu na travanj prošle godine, pokazuju danas objavljeni podaci kineske glavne carinske uprave.
I u Sloveniji jeftinije gorivo
CIJENE GORIVA
I u Sloveniji jeftinije gorivo
LJUBLJANA - Uz nepromijenjene trošarine, u utorak će se smanjiti regulirane cijene motornih goriva. Litra bezolovnog motornog benzina pojeftinit će za 4,6 centi na 1,495 eura, a litra dizela za 2,2 centa na 1,462 eura. Snizit će se i cijena lož ulja, i to za 2,4 centa na 1,103 eura po litri.
IAEA: Prošle godine 168 slučajeva krađe i gubitka radioaktivnog materijala
OPASNO
IAEA: Prošle godine 168 slučajeva krađe i gubitka radioaktivnog materijala
BEČ - Prošle je godine 31 država prijavila 168 slučajeva krađe i gubitka radioaktivnog materijala, objavila je danas Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) na početku konferencije o nuklearnoj sigurnosti u Beču.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE