Cijene plina u Europi prelaze 100 eura. Što to znači za cijene električne energije?

Cijene prirodnog plina u Europi nisu bile ovako visoke od prosinca 2022., kada se stari kontinent oporavljao od energetske krize nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Trenutna cijena je tri puta veća nego u istom razdoblju prošle godine. 31. listopada 2025. iznosila je 31 euro po megavat satu i bila je stabilna do američko-izraelskog napada na Iran krajem veljače. Zatim se više nego udvostručila u prvim tjednima rata, ali je pala nakon potpisivanja sporazuma o prekidu vatre početkom travnja, piše ljubljanski Dnevnik.

Možemo li stvarno ostati bez plina zimi?

Do kraja lipnja cijena je pala na oko 40 eura po megavat-satu, prije nego što je počela stalno rasti nakon što su izblijedjele nade u normalizaciju u Perzijskom zaljevu. Rast cijene dodatno se ubrzao krajem rujna i u listopadu, kada su skladišta plina u Europi još uvijek bila uglavnom prazna na početku sezone grijanja.

Prema Agenciji EU za suradnju energetskih regulatora (ACER), skladišta plina u Europi bila su 75% popunjena krajem listopada, što je znatno ispod cilja od 90% koji je Europska komisija postavila za države članice. Bruxelles ima za cilj da na kraju sezone grijanja krajem ožujka budu još uvijek 30% popunjena, pod pretpostavkom normalne zime i bez daljnjih poremećaja u opskrbi. To bi trebalo osigurati dovoljnu rezervu u slučaju nove krize u opskrbi.

Kriza uzrokovana napadom na Iran

Europa se gotovo sedam godina suočava s velikim fluktuacijama cijena i poremećajima u opskrbi zbog geopolitičkih događaja. Početkom 2020. pandemija koronavirusa, s brojnim ograničenjima kretanja i rada, snizila je cijene na rekordno niske razine. Od tada cijene u Europi rastu zbog napetosti između Rusije i Ukrajine. Krajem veljače 2022. godine, poremećaji u opskrbi iz Rusije eskalirali su u najgoru energetsku krizu u desetljećima. Cijene su dosegle vrhunac u kolovozu 2022. godine, s više od 300 eura po megavat-satu.

Prije 2020. godine, cijene plina, koji se tada uglavnom isporučivao u Europu putem naftovoda iz Rusije, bile su mnogo stabilnije i općenito niže oko desetljeća, s nešto više od 20 eura po megavat-satu.

Hoće li nam biti hladno zimi? Europi ponestaje vremena za obnavljanje rezervi plina

Trenutni porasti cijena povezani su sa situacijom na Bliskom istoku. Nakon prekida uvoza plina iz Rusije putem naftovoda, Europa je naglo povećala uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) tankerima. Uglavnom se uvozi iz SAD-a, ali raste i uvoz iz Katara.

Posljednjih godina nekoliko konzorcija europskih naftnih kompanija potpisalo je dugoročne ugovore s katarskom državnom plinskom tvrtkom za opskrbu LNG-om u ukupnom obujmu većem od 12 milijuna tona godišnje. To bi predstavljalo povećanje od oko 70 posto u usporedbi s 2025. i dobru desetinu svih LNG-ova koji će Europi trebati u nadolazećim godinama.

Katarski terminali za ukapljivanje plina i utovar tankera bili su izravna meta iranskih napada ovog ljeta, tako da bi opskrba europskim kupcima bila poremećena čak i da je Hormuški tjesnac normalno prohodan. Katar je u svoje ugovore sa svojim kupcima implementirao klauzulu o višoj sili, što znači da može otkazati već dogovorene isporuke plina bez naknade.

Najteže je pogođena Italija, kojoj trećina LNG-a dolazi iz Katara. Europske zemlje sada moraju nadomjestiti planirane isporuke iz Katara kupnjom na tržištu po burzovnim cijenama, gdje se natječu s kupcima u Aziji.

Koliko je kritična situacija u skladištenju?

U izvješćima o europskoj opskrbi plinom, najčešće navođena brojka u medijima je stopa popunjenosti skladišta. To je 28. listopada doseglo 75 posto, uz značajne razlike među zemljama. U Italiji je skladište popunjeno više od 90 posto, a slična je situacija i u Francuskoj. U Njemačkoj je skladište popunjeno manje od 62 posto, a u Austriji, gdje i Slovenija skladišti svoj plin, 68 posto.

Zemlje EU su europskim zakonom obvezne postići 90 posto popunjenosti između 1. listopada i 1. prosinca, ali ovaj aranžman ima niz olakotnih okolnosti. Mogu promašiti cilj za 10 postotnih bodova, pa čak i više ako se ispune određeni uvjeti.

SAD jača utjecaj na Balkanu američkim plinom, EU brine zbog nove ovisnosti

Ali više od birokratskih procedura u Bruxellesu, za opskrbu su relevantni podaci o stvarnoj ponudi i potrošnji plina na europskom tržištu. Potrošnja plina u Europi pala je za dobru petinu u posljednjih pet godina. Glavni razlog tome bile su visoke cijene, koje su industriju, kojoj je potrebno puno prirodnog plina, učinile nekonkurentnom u odnosu na konkurente na svjetskim tržištima. Iako je dio ovog smanjenja bio i zbog učinkovitijeg korištenja plina, zatvaranje postrojenja odgovorno je za veći dio smanjenja.

Stvarne potrebe za skladištenjem plina tijekom godine također su dane od Povećana potražnja tijekom sezone grijanja je manja. U odnosu na trenutnu potrošnju plina u Europi, količina plina u skladištima je približno jednaka dugogodišnjem prosjeku. U Europi sezonu grijanja započinjemo s količinom plina jednakom četvrtini godišnje potrošnje. To već postižemo, ali sada to možemo osigurati skladištima koja su 75% popunjena.

Na što utječe cijena plina?

Cijena plina utječe ne samo na cijene grijanja, gdje su sama kućanstva kupci plina, već i na cijene proizvoda kojima je potreban plin.

Najvažnija od njih je električna energija. Njena cijena izravno ovisi o cijenama plina u Europi, a ne o cijenama plina drugdje u svijetu, gdje su cijene niže.

Cijene plina utječu na ukupnu razinu cijena električne energije. Razlog tome je način na koji se cijene električne energije određuju na veleprodajnim burzama električne energije, gdje je kupuju veliki industrijski potrošači i dobavljači električne energije kućanstvima. Cijenu na tim burzama određuje posljednji proizvođač električne energije koji mora raditi kako bi proizvodnja električne energije pokrila sve potrebe.