Cijene prirodnog plina u godinu dana katapultirane 700%

To je ključni pokretač globalne inflacije, bilježeći skokove cijena koji su ekstremni čak i prema standardima današnjih turbulentnih tržišta. Cijene plina uzletjele su, naime, oko 700% u Europi od početka prošle godine, gurajući kontinent na rub recesije. To je u središtu rane ere sukoba između velikih sila, toliko intenzivnog da se u glavnim gradovima diljem Zapada planovi za borbu protiv klimatskih promjena potiskuju u drugi plan.

Ukratko, prirodni plin sada konkurira nafti kao gorivu koje oblikuje geopolitiku, piše Bloomberg.

Upravo je rat u Ukrajini katalizirao plinsku krizu na novu razinu, uskrativši ključni dio opskrbe. Rusija smanjuje isporuke plinovodima u Europu — koja kaže da svejedno želi prestati kupovati iz Moskve, ako ne još. Borba da se popuni ta praznina pretvara se u svjetski stampedo, dok se zemlje utrkuju da osiguraju oskudne količine ukapljenog prirodnog plina uoči zime na sjevernoj hemisferi.

Njemačka kaže da bi manjak plina mogao izazvati kolaps poput Lehman Brothersa, dok se europska gospodarska sila suočava s neviđenom mogućnošću da će poduzeća i potrošači ostati bez energije. Glavni plinovod Sjeverni tok koji prenosi ruski plin u Njemačku trebao bi biti zatvoren 11. srpnja na desetodnevno održavanje, a raste strah da ga Moskva možda neće ponovno otvoriti.

Čelnici G7 traže načine za obuzdavanje ruske zarade od plina, koja pomaže u financiranju invazije na Ukrajinu - i podržavaju nova ulaganja u LNG. A siromašnije zemlje koje su gradile energetske sustave na jeftinom plinu sada se bore da si ga priušte.

"Ovo su 1970-e za prirodni plin", kaže Kevin Book, direktor ClearView Energy Partners LLC, istraživačke tvrtke sa sjedištem u Washingtonu.

"Svijet sada razmišlja o plinu kao što je nekad razmišljao o nafti, a bitna uloga koju plin ima u modernim gospodarstvima i potreba za sigurnom i raznolikom opskrbom postali su vrlo vidljivi."

Prirodni plin je nekoć bio manje atraktivna roba koja je mijenjala vlasnika na fragmentiranim regionalnim tržištima. Sada, iako se čini da se globalizacija povlači u velikom dijelu svjetskog gospodarstva, trgovina plinom ide u suprotnom smjeru. Brzo se globalizira - ali možda ne dovoljno brzo.

Mnoge su se zemlje okrenule prirodnom plinu kao dijelu prijelaza na čišću energiju, jer nastoje postupno ukinuti upotrebu prljavijih fosilnih goriva poput ugljena, a u nekim slučajevima i nuklearne energije. Veliki proizvođači - poput SAD-a, koji je brzo napredovao na ljestvici izvoznika LNG-a do konkurenta Kataru kao najvećem na svijetu - bilježe porast potražnje za svojom proizvodnjom.

Četrdeset četiri zemlje uvezle su LNG prošle godine, gotovo dvostruko više nego prije deset godina. Ali ovo gorivo je mnogo teže prenijeti planetom nego naftu, jer se mora pretočiti u tekućinu na mjestima poput tvornice Freeport u Teksasu.

I zato je manja eksplozija u postrojenju koje ljudi iz industrije smatraju ničim posebnim - to nije najveći ili najsofisticiraniji od sedam terminala koji šalju LNG s američkih obala - imala tako ogroman učinak.

Cijene plina u Europi i Aziji porasle su više od 60% u tjednima otkako je Freeport bio prisiljen privremeno zatvoriti vrata, razdoblje u kojem je Rusija također smanjila opskrbu. Nasuprot tome, u SAD-u su cijene goriva pale gotovo 40% — jer prekid znači da će više plina ostati dostupno za domaću upotrebu.

Već je bilo dosta znakova ekstremne skučenosti na tržištu. Rat i Covid možda potresaju tržišta gotovo svih roba, od pšenice do aluminija i cinka, ali malo toga se može usporediti s nestabilnošću globalnih cijena plina. U Aziji je gorivo sada oko tri puta skuplje nego prije godinu dana. U Europi je to jedan od glavnih razloga zašto je inflacija upravo dosegnula novi rekord.

Prirodni plin ostaje jeftiniji u SAD-u — ali čak i tamo, terminske cijene su se više nego udvostručile ove godine prije zatvaranja Freeporta.