Dekanić: Hrvatska postaje energetska strateška točka za ovaj dio Europe

Pozitivno je ocijenio reakciju europskih vlasti na krizu objašnjavajući da nužda diktira kako se vlasti moraju postaviti.

“Kad se gledaju dnevne mjere, izgleda da su se sve zemlje u Europi relativno dobro pripremile zbog toga što su promptno državno intervenirali u cijene, odnose na tržištu, potpomažući razne kategorije. U krizi morate raditi ono što vam nužda nalaže, a nužda je naložila da se podrži sad jedan, sad drugi dio gospodarstva ili stanovništva da ne bi stradali od prevelikih cijena”, rekao je Dekanić za N1 televiziju.

Ukazao je da je Hrvatska imala i sreće u cijeloj priči.

“Sad se može reći da je Hrvatska, možda po prvi puta u 30 godina, stjecajem okolnosti dospjela u sretnu situaciju zahvaljujući tome što je još prije, u bivšoj državi, imala veće kapacitete za transport, proizvodnju i skladištenje energije nego što su bile njezine potrebe. U ovoj situaciji kada je došlo do rata u Ukrajini i nestašice energije, Hrvatska se tako našla u relativno dobroj situaciji”, pojasnio je Dekanić.

Dodatno hrvatsku poziciju čini relativno dobrom i činjenica da je u međuvremenu završen LNG terminal, koji ima kapacitet u visini godišnjih hrvatskih potreba, s tim da se planira i njegovo udvostručenje, napominje Dekanić.

Na pitanje postaje li Hrvatska strateška točka za ovaj dio Europe, Dekanić odgovara – očito da.

“Neki energetičari to tvrde već desetljećima, ali osjećali smo ranije određenu šutnju ili pritisak iz nekih krugova. Nisam tada znao s kojih, ali očito s istočne strane jer je uvoz energije sa zapada bio konkurencija uvozu s istoka”, kazao je Dekanić koji ističe važnost dugoročnog planiranja u energetici.

Potkrepljujući tu tezu primjerom, Dekanić je kazao: “Čim se vidjelo da u geopolitičkom smislu Arapsko proljeće ne donosi ništa dobro za energetiku SAD-a, SAD je energetskom politikom krenuo odmah u razvoj domaće proizvodnje nafte i plina na bazi tzv. nove tehnologije.”

U tom kontekstu, ocijenio je i da se sada pokazalo da su se dugoročno planiranje i vizija nekih danas već pokojnih energetičara u INA-i, koji su je vodili prije 30, 40, 50 godina, pokazali ispravnima u situaciji kada su se promijenile geopolitičke okolnosti u Europi.

Upozorio je da je HEP sada skoro u situaciji u kojoj je INA bila u ratu jer snosi teret krize. Zbog toga mu, pojašnjava, prijeti da ostane bez potencijala za buduće investicije u nove tehnologije. Kao rješenje predlaže da se HEP ponudi tržištu te dodaje: “Bolje da vam upravlja Amerikanac, nego susjed.”

Kazao je da iako će HEP izdržati što se tiče kapaciteta proizvodnje, druga je stvar hoće li izdržati da bude aktivan u razvoju novih tehnologija.

“U tržišnoj privredi su uvijek dobrodošli privatni investitori, u vjetroelektrane i solarne elektrane u koje ne bude mogao investirati HEP, investirat će neki strani partner i gotovo. To naravno nije jednostavno jer cijena mora biti konkurentna”, kazao je Dekanić.

Potvrdio je da je sad pravo vrijeme za naručivanje energenata za iduću godinu, a na pitanje hoće li se cijene opet dizati jer će biti veća potražnja, odgovara da smatra da neće toliko:

“Ako Hrvatska nabavlja plin za svoje obvezne zalihe, to su relativno male količine, nisu to količine Francuske, Italije i slično…”

Zalihe plina su na 77 posto, što ocjenjuje jako dobrim stanjem.

“Igra sa zalihama je relativno dobro prošla. Hrvatska je sada opet počela ubirati profit od nestanka velikog dijela industrije jer je pala potrošnja energije. U svakom zlu i nešto dobro”, zaključio je Dekanić.