Dobit EPS-a u 2025. rasla, izvoz smanjen

Poslovni prihod EPS-a u 2025. iznosio je 460,5 milijardi dinara, odnosno gotovo četiri milijarde eura. U usporedbi s godinom ranije, poslovni prihodi porasli su za oko 15 milijardi dinara, odnosno za oko 3,5 posto.

Kada se gledaju prihodi od robe i usluga, oni su prošle godine iznosili oko 455 milijardi dinara. Kao što se i očekivalo, EPS je najviše prihoda ostvario od prodaje električne energije - 426 milijardi.

Tada je 23,4 milijarde naznačeno kao prihod od prodaje Elektromreže Srbije. Kako je objašnjeno, taj se iznos odnosi na prodaju električne energije Elektromreži, inače poznatoj kao operator prijenosnog sustava.

Razlog povećanja prometa može se pronaći i u cijenama električne energije. U posljednjih godinu dana, prije svega, cijena električne energije porasla je za 6,6 posto.

I ne samo to - limit za prelazak u crvenu, najskuplju zonu potrošnje, snižen je s 1.600 na 1.200 kWh. U praksi to znači da se iz srednje, plave zone, brže ulazi u crvenu zonu - onu u kojoj se struja plaća po najvišim cijenama.

Ostali prihodi u iznosu od 454 milijuna dinara, prema Bilješkama uz financijsko izvješće, odnose se na naknadu za obračun i naplatu poreza za Javni medijski servis (RTS), koju svi potrošači plaćaju u iznosu od 349 dinara kroz svoj račun za struju. Inače, EPS za ovu uslugu ima naknadu od tri posto na sredstva prenesena RTS-u, piše Nova ekonomija.

Što se tiče prodaje proizvoda, to se uglavnom odnosi na prodaju ugljena - 2,4 milijarde dinara, od prodaje toplinske energije - 2,6 milijardi, tehnološke pare i plina - 116 milijuna dinara i još 60 milijuna za ostale proizvode.

Kada se gleda domaće tržište, prihodi su u jednoj godini porasli s 435 na 451 milijardu dinara. S druge strane, prihodi od prodaje na inozemnom tržištu, tj. od izvoza, drastično su smanjeni.

Naime, dok je u 2024. prihod od prodaje u inozemstvu iznosio 6,3 milijarde dinara, u 2025. taj je iznos pao na 3,3 milijarde dinara. To znači da je u jednoj godini prihod od izvoza smanjen za 47,5 posto.

S druge strane, poslovni rashodi EPS-a su porasli, iako ne dramatično. Konkretno, ti su troškovi porasli s 399 na 404,8 milijardi - manje od 1,5 posto. Kao što se može vidjeti u financijskom izvješću, razlog povećanja troškova bile su cijene "materijala, goriva i energije", kao i troškovi plaća zaposlenika, koji su također porasli.

Što se tiče kredita, tijekom prošle godine EPS je isplatio 8,9 milijardi dinara za dugoročne kredite u zemlji i još 27,2 milijarde za dugoročne kredite u inozemstvu.

Kao što se može vidjeti u Bilješkama uz financijsko izvješće, ukupni dugoročni krediti EPS-a posljednjeg dana prošle godine iznosili su 151,3 milijarde dinara, što je gotovo 1,3 milijarde eura. EPS, za realizaciju raznih projekata, duguje novac Kini, Japanu, Europskoj banci za obnovu i razvoj, kao i raznim komercijalnim bankama.

Dobit EPS-a ponovno raste nakon kolapsa

Konačno, dobit EPS-a na kraju 2025. iznosila je 38,7 milijardi dinara, tj. gotovo 330 milijuna eura. I došlo je do povećanja u odnosu na 2024. godinu, kada je dobit bila oko 24,4 milijarde. Ipak, tijekom prethodnih godina, EPS je ostvario daleko najveću dobit u 2023. - 112,4 milijarde dinara, odnosno gotovo milijardu eura.

To je ujedno bila i prva godina u kojoj se EPS vratio iz "minusa" u pozitivno poslovanje. Naime, 2022. godine EPS je ostvario gubitak od 72,6 milijardi dinara, a godinu dana ranije, 2021. godine, gubitak je iznosio 15 milijardi. Podsjećamo, 2021. je bila godina kada je EPS propao.

U noći između 10. i 11. prosinca, kada je pao prvi snijeg te zime, gotovo svi proizvodni blokovi su stali. Više od 130.000 kućanstava tada je ostalo bez struje, a EPS je morao uvoziti struju.

Nesreću, uskoro će se pokazati, uzrokovala je loša kvaliteta ugljena koji se koristio za proizvodnju električne energije. Pokazalo se da iz rudnika Rudarskog basena Kolubara nije uklonjeno dovoljno zemlje koja prekriva ugljen - pa je bio mokar, a osim toga, u njemu je bilo i blata.

Nekoliko dana kasnije, 15. prosinca, vršitelj dužnosti direktora EPS-a Milorad Grčić zamijenio je odgovorne u lancu proizvodnje ugljena i električne energije. Konkretno, smijenjena su četiri direktora u podružnici TENT. Međutim, dvije godine kasnije vraćeni su na vodeće pozicije. Sam Grčić dao je ostavku, doduše mjesec dana nakon nesreće, 12. siječnja.

Dominirala je proizvodnja iz ugljena

Osim financijskog izvješća, javno je dostupno i Izvješće o provedbi trogodišnjeg poslovnog plana EPS-a. U njemu se, između ostalog, navodi da su na rezultate u proizvodnji električne energije najviše utjecali loša hidrološka situacija i vrlo niski dotoci na rijekama, čak 30 posto niži od višegodišnjeg prosjeka.

Što se tiče proizvodnje iz hidro sektora, u izvješću se navodi da je druga uzastopna hidrološki loša godina utjecala da je proizvodnja iz hidro sektora bila čak 20 posto niža u odnosu na prethodnu godinu.

Inače, ukupna proizvodnja električne energije u 2025. godini iznosila je 30.556 gigavat-sati. Ipak, u proizvodnji koju je EPS okarakterizirao kao stabilnu, najveće učešće imale su termoelektrane na ugljen – 71,4 posto.

U ovom izvješću se također navodi da su kupcima odobreni popusti za redovna plaćanja u iznosu od oko 4,3 milijarde dinara. Zaključno s izračunom za rujan, na snazi je bio samo popust od 5 posto, koji se odobrava kupcima za plaćanje računa do 28. u mjesecu za prethodni mjesec.