Ekološki zahtjevi koče norveški boom vjetroelektrana

Norveška vlada predložila je nova pravila krajem prošlog tjedna, koja mora odobriti parlament kako bi postala dijelom zakonodavstva.

Novi propisi vjerojatno će utjecati na razvoj kopnenih vjetroelektrana, koji proživljavaju procvat zadnjih godina.

"U budućnosti ćemo omogućiti ograničeni i umjereniji razvoj energije vjetra nego što to trenutno vidimo", rekla je ministrica nafte i energetike Tina Bru na konferenciji za novinare, koju prenosi Reuters.

"To ne znači da će razvoj vjetroelektrana stati", dodala je Bru.

Norveška, najveći proizvođač nafte iz zapadne Europe, počela je prošle godine preispitivati svoj regulatorni okvir za kopnene i morske vjetroelektrane, potaknuta protestima protiv instalacija vjetroturbina u nekim dijelovima zemlje.

Norveški sektor vjetroelektrana na kopnu, u kojem strane tvrtke posjeduju oko polovice postrojenja, trebao bi do kraja 2020. godine udvostručiti svoj instalirani kapacitet, no nakon 2021. godine nesigurnost propisa u vezi s novim razvojnim projektima mogla bi zakočiti snažan razvoj norveških kopnenih vjetroelektrana.

Norveško regulatorno tijelo za energiju NVE, u travnju 2019. godine uvelo je moratorij na nova odobrenja za kopnene projekte vjetroelektrana.

Protesti protiv gradnje vjetroagregata na otoku Froeya kod Trondheima doveli su do obustave građevinskih radova u svibnju 2019., u jednom od najnovijih primjera kako lokalni stanovnici nisu baš toliko "zeleni" kada je riječ o gradilištima u njihovim dvorištima.

Dok preispituje pravila za razvoj vjetroelektrana na kopnu, Norveška je prošlog tjedna otvorila dva morska vjetroparka - Utsira Nord i Sørlige Nordsjo II.

Vjetroelektrane čine gotovo četiri posto norveškog kapaciteta za proizvodnju električne energije, a hidroelektrane 96 posto ukupnog instaliranog kapaciteta.