Energetika Ljubljana u više od 100 milijuna eura vrijednom projektu uređenja kotlovnica na biomasu

Prema riječima direktora tvrtke Sama Lozea, projekt se procjenjuje na više od 100 milijuna eura, a trebao bi biti dovršen 2027. godine. Njime će se upotreba ugljena u Ljubljani svesti na minimum.

Lozej je na današnjoj redovnoj konferenciji za novinare ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića podsjetio da je ljubljanski sustav daljinskog grijanja daleko najveći u državi, a proizvodni resursi za njega uglavnom su stari, pa su potrebna stalna ulaganja.

Tako je projekt novog plinsko-parnog bloka u Termoelektrani Moste (Te-TOL), vrijedan 145 milijuna eura bez poreza, manje-više u potpunosti završen i blok je pred punim radom. Time bi se za 70 posto trebala smanjiti uporaba ugljena za opskrbu toplinskom i električnom energijom, kao i ispuštanje stakleničkih i štetnih plinova i čestica prašine.

U kontekstu dekarbonizacije proizvodnih resursa, energija će sada biti prva, blok ugljena ili kotao promijenjen na korištenje isključivo drvne biomase odn drvena sječka. Riječ je, kaže Loze, o isključivo "zelenom" projektu, zbog čega računaju na kohezijsko sufinanciranje.

Energetika Ljubljana prošli je tjedan ishodila građevinsku dozvolu za projekt koji je procijenjen na nešto više od 100 milijuna eura.

Lozej za mjesec dana najavljuje objavu međunarodnog natječaja za odabir dobavljača tehnološke opreme. Tijekom godine bi se potom trebao odabrati izvođač, au međuvremenu zatvoriti financijska konstrukcija.

Kotao na drvnu biomasu će, kao i Lozej, imati prioritet među proizvodnim izvorima i radit će tijekom cijele sezone grijanja. Prema procjenama, u njemu će se koristiti oko 200.000 tona domaće drvne biomase, čime će se zamijeniti oko 100.000 tona ugljena, koji stvara oko 200.000 tona emisije ugljičnog dioksida. Bit će to, dakle, daleko najveće smanjenje emisije ugljičnog dioksida u zemlji, smatra Lozej. Projekt planiraju završiti 2027. godine.

Prema Lozejevim riječima, Energetika Ljubljana već je najveći korisnik drvne biomase u državi s oko 100.000 tona, koja se zajedno s ugljenom spaljuje u trećem bloku Te-TOL-a. Preuređenjem prvog bloka uglavnom će se riješiti ugljena, osim u najhladnijim zimskim danima, kada će i dalje koristiti treći blok.

Janković je pritom istaknuo da je Energetika Ljubljana i treći najveći proizvođač električne energije u državi, s 10 posto ukupne proizvodnje električne energije u Sloveniji. Time je Ljubljana više nego samodostatna u pogledu električne energije. Obojica s Lozejem pozvali su na što brže donošenje relevantnih odluka na državnoj razini u vezi s izgradnjom spalionice u Ljubljani.

Prema njihovom uvjerenju, uz spalionicu će emisije biti još manje, a cijena grijanja 20 posto niža nego sada, kada koncesionari gorivih frakcija voze u spalionice u srednjoj i zapadnoj Europi. Istovremeno, prema procjenama, Ljubljana će biti 70% samodostatna u opskrbi energijom.

Lozej je na konferenciji za novinare predstavio i novu visinu mrežarine za distribuciju prirodnog plina koja je na snazi od 1. siječnja, a distributeri je određuju prema metodologiji Agencije za energetiku. Mrežarina je s novom godinom veća za 27 posto, a s uplatama za veljaču prosječan stan s PDV-om bit će skuplji oko četiri eura, a prosječna kuća 8,5 eura.

Lozej je pritom podsjetio da mrežarina za plin nije rasla od 2018. godine, nego je čak blago smanjena. Budući da je Energetika 1. siječnja snizila i cijenu prirodnog plina za korisnike kućanstva za sedam posto, ukupna cijena plinskog grijanja za 41.000 kupaca bit će 5800 plinomjera Energetike Ljubljana ove će godine biti manje nego 2024. godine, uvjerio je. Plinsko grijanje u Ljubljani tako će i dalje biti jedno od najjeftinijih u državi, kao što je slučaj s daljinskim grijanjem na toplu vodu.