Akutna energetska kriza koja pogađa Europu dovela je do preispitivanja mnogih politika koje su se prije smatrale mrtvima. Na primjer, mnoge zemlje, poput Njemačke, ponovno uvode ugljen u svoju mješavinu električne energije kako bi smanjile potrošnju prirodnog plina i sačuvale ga za sljedeću zimu. Nadalje, novi projekti plinske infrastrukture ponovno su u prvim redovima javnih rasprava.
Nedavni razvoj događaja također je doveo do novih rasprava na Balkanu o energetskoj sigurnosti, alternativnim opskrbama plinom i novim rutama i izvorima plina, bilo kroz cjevovode ili ukapljeni prirodni plin (LNG).
Jedan takav primjer je Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), kojoj je cilj diverzificirati svoju opskrbu energijom. Treba napomenuti da je prema Gazpromu, jedinom dobavljaču tog entiteta, njegov izvoz plina u Bosnu i Hercegovinu porastao za 55,5% na godišnjem nivou od početka 2022. godine.
Ruska strana tvrdi da isporuka plina kroz plinovod Turski tok neće prestati. Unatoč tome, lokalna vlast je priznala da su ovo neizvjesna vremena i da treba biti spremna na svaki ishod kada je u pitanju prirodni plin.
Prema izvorima energypress.gr iz Ministarstva energetike, rudarstva i industrije FBiH, sada postoji interes za sudjelovanje u izgradnji LNG terminala u Grčkoj. Ministar Nermin Džindić želi istražiti sve moguće alternative kako bi FBiH osigurala opskrbu plinom. Stoga je zadužio Energoinvest da istraži izglede sudjelovanja u izgradnji FSRU Alexandroupolis u Grčkoj, a rezultati relevantnih istraživanja o toj mogućnosti i mogućnostima projekta se očekuju uskoro, izvještava Balkan Energy News.
Treba napomenuti da je Sjeverna Makedonija već izrazila interes za sudjelovanje u projektu preko državnih poduzeća ESM i NER, dok bugarski Bulgartransgaz već sudjeluje.
Cilj novog terminala s godišnjim kapacitetom od 5,5 milijardi kubičnih metara je osigurati potpuno novi izvor prirodnog plina za regiju Balkana korištenjem nove infrastrukture, poput IGB interkonektora, plinovoda koji povezuje Grčku i Bugarsku. IGB bi trebao doći na mrežu sljedećeg mjeseca, dok Greek Gastrade već planira drugi FSRU u istom području.
U maju je održana svečanost pokretanja radova Alexandroupolis LNG-a, na kojoj su čelnici Grčke, Bugarske, Srbije i Sjeverne Makedonije izrazili uvjerenje u projekt i istaknuli njegove prednosti za regiju.
Nadalje, nastavljaju se razgovori između Grčke i Sjeverne Makedonije o novom plinovodu. Očekuje se da će se test tržišta održati krajem juna kako bi se procijenio nivo interesa tržišnih igrača. Kapacitet naftovoda planiran je na 1,5 milijardi kubika s mogućnošću povećanja na tri milijarde.
Posljednje, ali ne manje važno, FBiH je ponovno izrazila interes za Jonsko-jadranski plinovod (IAP), koji će, ako bude završen, biti povezan s Transjadranskim plinovodom (TAP) i Južnim koridorom. Druga opcija koju razmatra FBiH je nabavka prirodnog plina s LNG terminala Krk u Hrvatskoj kroz izgradnju novog spojnog plinovoda.
Ranije ovog mjeseca ministar energetike, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić rekao je da se razgovara o alternativnim pravcima opskrbe plinom jer se zemlja u potpunosti oslanja na plin iz Turskog toka. Do kraja ovog mjeseca očekuje se povratna informacija Energoinvesta o najboljim mogućim rješenjima.
Osim Alexandroupolis LNG-a i dugoročnijeg IAP projekta, ministarstvo ispituje i mogućnost korištenja naftnog terminala u Pločama u Hrvatskoj za LNG.
