Filipović: Energetski plan EK naglašava veliku važnost Hrvatske

Projekt izgradnje drugoga hrvatskog podzemnog skladišta plina u Grubišnom Polju, uz skladište Okoli, odlukom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja uvršten je na listu strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske i to kao energetski objekt iznimne važnosti za sigurnost opskrbe prirodnim plinom potrošača cijele Hrvatske.

Voditelj Projekta izgradnje PSP-a Laslo Farkaš Višontai rekao je da su u tijeku radovi na izgradnji proizvodnih instalacija, čiji je završetak predviđen za prvi kvartal 2023. godine. Isto tako, kazao je da se početak primarne - probne eksploatacije plina iz ležišta Grubišno Polje planira u drugom kvartalu 2023.

Istaknuo je i da su radovi na izgradnji budućeg podzemnog skladišta plina Grubišno Polje počeli u veljači ove godine, te da bi, potvrde li proizvodni podaci mogućnost formiranja podzemnog skladišta, ono moglo biti operabilno najranije 2027. godine.

Očekivani radni volumen skladišta plina, koje će biti spojeno na transportni sustav, bio bi oko 117 milijuna prostornih metara. Kapacitet plinskog ležišta u Grubišnom polju, na dubini od oko 800 metara, iznosi oko 200 milijuna prostornih metara.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da Vlada iznimno mnogo računa vodi o sigurnosti opskrbe energentima. Istaknuo je i da današnja objava plana Europske komisije "Re power EU" pozicionira Hrvatsku kao rješenje s izazovima s kojima se Europa susreće.

U tom se planu, naglasio je, EK pozicionira na način da se treba proširiti kapacitete LNG terminala na Krku i pojačati (proširiti) dobavne plinske pravce prema Sloveniji i Mađarskoj. Pritom bi se, neslužbeno, kapacitet LNG-a mogao povećati na šest milijardi prostornih metara).

Filipović je kazao da Hrvatska planira iskoristiti tu potporu EK.

"Učinit ćemo sve da se na novoj energetskoj karti Europe pozicioniramo kao važan faktor", naglasio je Filipović.

Dodao je i da će Podzemno skladište plina Okoli biti popunjeno 90 posto do početka ogrjevne sezone.

Hrvatska, istaknuo je, 57 posto potreba za plinom zadovoljava preko LNG-a, 21 posto čini vlastita proizvodnja, a ostalo će se dobaviti putem punjenja plina u skladišta.