Filipović: Od prodaje u NIS je uloženo više od četiri milijarde eura

Dodaje da, iako se u javnosti dosta polemiziralo o cijeni za koju je prodat većinski paket dionica, treba imati u vidu da je od tada u NIS uloženo više od četiri milijarde eura, od čega oko 30 posto u ekološke projekte, te da su nakon privatizacije kapitalna ulaganja rasla čak 3,6 puta godišnje.

Ona ističe da je zahvaljujući ulaganjima Rafinerija nafte Pančevo danas jedna od najmodernijih i ekološki najnaprednijih u regiji, a NIS se diverzificirao i u sektor proizvodnje i trgovine električnom energijom i započeo poslovanje u zemljama regije, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Rumunjskoj.

"Nakon privatizacije svi pokazatelji poslovanja su značajno poboljšani, ali nakon rekordnih rezultata u 2022. sankcije su se odrazile na pogoršanje rezultata poslovanja. Prema podacima za 2024. NIS je u odnosu na prošlu godinu imao blagi pad prihoda od 1,0 posto, ali je zbog toga neto dobit smanjena za 58 posto, a ključni pokazatelj profitabilnosti EBITDA smanjen je za 35 posto", kaže Filipović.

Dodaje da je činjenica da je Srbija privatizacijom NIS-a izgubila kontrolu nad kompanijom koja je jedini proizvođač sirove nafte i prirodnog gasa, jedina prerađivačica nafte i vlasnik najveće mreže maloprodajnih objekata benzina u Srbiji, a to je danas više od 400 benzinskih pumpi u Srbiji i zemljama regiona, te da se iz tog razloga NIS mora promatrati u širem kontekstu, odnosno njegovog značaja i doprinosa srpskoj ekonomiji.

Navodi da je prema studiji revizorsko-konsultantske kuće KPMG, koja je imala za cilj procijeniti ekonomske performanse NIS-a u Srbiji od 2010. do 2020. godine, utvrđeno da NIS ima prosječan godišnji izravni doprinos bruto domaćem proizvodu od 5,1 posto, dok je prosječni godišnji doprinos NIS-a bruto dodanoj vrijednosti Srbije oko 2,6 posto.

Prosječni godišnji izravni doprinos kompanije NIS bruto dodanoj vrijednosti u poslovnim sektorima iznosio je oko 4,7 posto, dok je utjecaj na gospodarske djelatnosti u kojima kompanija posluje oko 12,1 posto, a u prethodnom desetljeću NIS je bio na vrhu ljestvice domaćih izvoznika s prosječnim godišnjim izvozom od 262 milijuna eura.

Filipović ističe da je NIS jedan od najvećih vertikalno integriranih energetskih sustava u jugoistočnoj Europi, koji zapošljava oko 13.500 ljudi, uključujući i djelatnike HIP Petrohemije, u kojoj je NIS 2021. povećao vlasnički udio na 90 posto temeljnog kapitala.

Osim toga, NIS je jedan od najvećih uplatitelja proračuna, jer su obračunate obveze po osnovu javnih prihoda u 2023. godini iznosile oko dvije milijarde eura, što je oko 12 posto proračuna Republike Srbije.

S obzirom na značaj koji ta kompanija ima za srpsku privredu, ali i činjenicu da sankcije direktno ugrožavaju opskrbu zemlje, postavlja se pitanje kako pronaći adekvatno rješenje u kratkom roku, kaže autor.

Puna primjena sankcija prema NIS-u nastupit će 27. veljače, a u međuvremenu je pri Vladi Srbije osnovana radna skupina čiji je cilj prikupiti dodatne informacije od američkog Ministarstva financija i ispitati mogućnosti iznalaženja rješenja s ruskim partnerima, prenosi Tanjug.

NIS je u utorak, 4. veljače, uputio službeni zahtjev američkom Uredu za kontrolu strane imovine pri Ministarstvu financija (OFAC) za 90-dnevnu odgodu sankcija, što su podržale vlade Srbije i Mađarske.