Gujaničić: SAD sankcioniranjem NIS-a želi promijeniti vanjsku politiku Srbije

“Srbija je zadnje dvije godine relativno uspješno balansirala između Istoka i Zapada, nudeći svakoj strani određene ustupke, a tome je očito došao kraj odlukom američke administracije u odlasku”, naveo je Gujaničić u autorskom tekstu za Forbes Srbija.

Istaknuo je kako SAD kao učinkovito sredstvo provedbe te odluke nije mogao naći bolju metu od strateški važne tvrtke koja drži oko 80 posto domaćeg tržišta motornih goriva (oko 50 posto maloprodaje) i posjeduje rafineriju u Pančevo gdje se prerađuje oko četvrtina domaće sirove nafte, a ostatak se uvozi, što uglavnom dolazi Jadranskim naftovodom.

"Ključno pitanje sankcija koje su se očekivale ticalo se mogućnosti da NIS nastavi nesmetano uvoziti sirovu naftu, s obzirom na to da se obruč oko financijskih sankcija i nemogućnosti nabavke opreme na Zapadu počeo stezati još 2022. godine", naveo je Gujaničić.

Rat u Ukrajini, kako je ocijenio, suočio je NIS s najjačim valom sankcija EU do tada, koje su djelomice izbjegnute kozmetičkom promjenom vlasničke strukture - Gazpromnjeft je početkom svibnja 2022. prenio 6,2 posto svojih dionica na Gazprom, snizivši vlastiti udio u vlasništvu do 50 posto.

Prema njegovim riječima, taj se manevar temeljio na nedosljednosti kaznene politike EU-a, koja je izuzela Gazprom, koji je nastavio opskrbljivati plinom zemlje ovog gospodarskog i političkog bloka.

"Ovakvo 'prilagodba' u novoj rundi sankcija koje dolaze s one strane Atlantika vjerojatno neće biti moguća, a Srbiji ostaje uzak manevarski prostor od mjesec i pol za pronalaženje rješenja. Nema ih. previše scenarija, pa čak i oni koji su dostupni mogli bi donijeti ozbiljne posljedice”, rekao je Gujaničić.

Dogovorena kupnja ruskog udjela u NIS-u, dodao je, bila bi na prvi pogled najprikladnije rješenje, s obzirom na to da je zadovoljen ultimatum američke strane, a s druge strane održavaju se bliski odnosi s ruskim partnerima koji su važna za matičnu državu i zbog korištenja ruskog plina.

“Kvaka je u tome što ruska strana možda neće pristati na prodaju, s obzirom da bi takav potez ukazivao na slabosti Rusije u situaciji kada se ne nazire kraj rusko-ukrajinskom ratu”, rekao je Gujaničić.

Prema njegovom mišljenju, prihod koji bi ruska strana ostvarila ovom transakcijom nije ni približno toliko značajan koliko ekonomski i politički utjecaj na Balkanu preko strateški važne kompanije.

"Očekivano odbijanje ruske strane da se povuče iz NIS-a moglo bi dovesti do poteškoća u funkcioniranju ove tvrtke ako američka administracija izvrši snažan pritisak na sve članice EU da prestanu poslovati s NIS-om. Rafinerija bi radila sa značajno smanjenim kapacitetom, a alternativni kanali opskrbe sirovom naftom doveli bi do povećanja troškova", smatra Gujaničić.

A i samo srpsko gospodarstvo, kako je istaknuo, pretrpjelo bi velike posljedice jer bi došlo do poremećaja na energetskom tržištu.

"Podscenarij da ruska strana ne pristane na prodaju vlasničkog udjela mogao bi dovesti do nacionalizacije NIS-a, što bi svakako bio presedan, kako u rusko-srpskim odnosima, tako i u tretmanu stranih investitora. Posljedice bi bile svakako će se odraziti na energetski sporazum s Rusijom, ali iu budućnosti na pojavu stranih investitora koji bi mogli zazirati od ovdašnjeg poslovnog okruženja“, rekao je Gujaničić.

Istaknuo je kako to što je sadašnje mjere donijela američka administracija na odlasku ne znači da ih novi stanar Bijele kuće neće poštivati, ali svakako može biti manevarskog prostora za kupnju vremena ili modificiranje dobivenih uputa. .

"Pogotovo ako se u prvim danima Trumpova mandata ostvare često spominjane nade o početku dijaloga o okončanju rata u Ukrajini. Sam susret Trumpa i Putina, o kojem se također špekulira, morao bi imati pitanje američkih sankcija na stolu, a samim tim i sudbina NIS-a, a koja bi se mogla naći kao kolateralna šteta u odnosima velikih sila”, ustvrdio je Gujaničić.

Smatra da je lokalna izvršna vlast pred iznimno teškim izborima te da se mora priznati da se lokalna vlast "konzultirala" s javnošću o nadolazećoj situaciji kao nikada prije.

"To se ne može reći za vođenje vanjske politike sjedenja na dvije stolice, čija bi se cijena sada mogla isporučiti zelenaškim kamatama", upozorio je Gujanić.