Hoće li MOL preuzimanjem NIS-a doći do monopola na srpskom tržištu? |
| Objavljeno: 17.01.2026 / 17:12 |
| Autor: SEEbiz / politika |
| BEOGRAD - Dok se čeka pozitivan odgovor američkog OFAK-a za većinsko preuzimanje "Naftne industrije Srbije" (NIS) za koje je zainteresiran mađarski MOL, postavlja se pitanje hoće li novi vlasnik imati monopol na srpskom tržištu prema broju benzinskih postaja i hoće li stoga doći pod lupu Komisije za zaštitu konkurencije ili ne. |
|
Iako se radi o izlasku jednog vlasnika pumpi i ulasku drugog, jasno je da Rusi prije dolaska na srpsko tržište nisu imali vlastite pumpe, a MOL ih ima. A sada kupuje i ostatak tržišta gdje NIS ima najviše pumpi. Prema javno dostupnim podacima Agencije za energetiku, ne bi trebalo biti problema, jer NIS trenutno ima 21,09 posto tržišta (po broju benzinskih postaja), a MOL 3,5 posto, što ukupno znači 25,4 posto, što je daleko od 40 posto, što je minimum koji bi Komisija za zaštitu konkurencije Srbije na kraju uzela u obzir kako bi provjerila narušavanje konkurencije i koncentraciju na tržištu. Naime, u Zakonu o zaštiti konkurencije, članak 61. jasno navodi da komisija može, po saznanju, provesti istragu ako utvrdi da je zajednički tržišni udio sudionika koncentracije na srpskom tržištu najmanje 40 posto, odnosno ako se razumno pretpostavi da koncentracija ne ispunjava uvjete dopuštenosti. Članak 19. istog zakona navodi da su koncentracije sudionika na tržištu dopuštene, osim ako bi značajno ograničile, narušile ili spriječile konkurenciju na domaćem tržištu ili njegovom dijelu, a posebno ako bi to ograničenje, narušavanje ili sprječavanje rezultiralo stvaranjem ili jačanjem dominantnog položaja. Dopuštenost koncentracije sudionika na tržištu utvrđuje se u odnosu na strukturu relevantnog tržišta, stvarne i potencijalne konkurente, tržišni položaj sudionika koncentracije te njihovu ekonomsku i financijsku moć, interese potrošača... Zakon propisuje da komisija provjerava i je li ukupni godišnji prihod svih sudionika koncentracije ostvaren na svjetskom tržištu u prethodnoj obračunskoj godini veći od 100 milijuna eura, u vezi s činjenicom da barem jedan sudionik koncentracije na srpskom tržištu ima prihod veći od deset milijuna eura. Koncentracija se mora prijaviti i ako je ukupni godišnji prihod najmanje dvaju sudionika koncentracije ostvaren na srpskom tržištu veći od 20 milijuna eura u prethodnoj obračunskoj godini, u vezi s činjenicom da barem dvaju sudionika koncentracije na srpskom tržištu imaju prihod veći od milijun eura svaki u istom razdoblju. Prilikom izračuna ukupnog godišnjeg prihoda, prihod koji ti sudionici na tržištu ostvare u međusobnoj razmjeni neće se uzimati u obzir. Koncentracija provedena putem ponude za preuzimanje u smislu propisa koji uređuju preuzimanje dioničkih društava mora se prijaviti i kada nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka. Ako se tijekom postupka ispitivanja zahtjeva za koncentraciju utvrdi da su ispunjeni uvjeti za postupak ispitivanja po službenoj dužnosti, postupak će se nastaviti na temelju zaključka predsjednika komisije, a komisija je dužna donijeti odluku u postupku ispitivanja koncentracije u roku od četiri mjeseca od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Prijava koncentracije podnosi se komisiji u roku od 15 dana od dana sklapanja sporazuma ili ugovora, objave javnog poziva, odnosno ponude ili zatvaranja javne ponude za stjecanje kontrole. Zahtjev se može podnijeti i kada sudionici na tržištu pokažu ozbiljnu namjeru za sklapanje ugovora, potpisivanjem pisma namjere, objavom namjere davanja ponude ili na drugi način koji prethodi radnji. Kada kontrolu nad svim ili dijelovima jednog ili više sudionika na tržištu stekne drugi sudionik na tržištu, zahtjev podnosi sudionik na tržištu koji stječe kontrolu, a u slučaju zajedničkog pothvata, zahtjev podnose svi sudionici na tržištu zajedno. Sudionici koncentracije dužni su zaustaviti provedbu koncentracije do donošenja odluke komisije. Zlouporaba vladajućeg položaja na tržištu je zabranjena i posebno se odnosi na izravno ili neizravno nametanje nepoštene kupovne ili prodajne cijene ili drugih nepoštenih uvjeta poslovanja; ograničavanje proizvodnje, tržišta ili tehničkog razvoja; primjenu nejednakih uvjeta poslovanja na isto poslovanje s različitim sudionicima na tržištu, što pojedinačne sudionike na tržištu stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na konkurente. MOL u Srbiji, kako se vidi na njihovoj web stranici, ima 73 benzinske postaje. Ova tvrtka upravlja s tri rafinerije i dva petrokemijska postrojenja u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj. Također posjeduje oko 2400 benzinskih postaja u deset zemalja srednje i jugoistočne Europe, uključujući Srbiju. Pisutni su i u Mađarskoj, Hrvatskoj, Slovačkoj, Crnoj Gori, BiH, Češkoj, Rumunjskoj, Poljskoj, Sloveniji. MOL je vlasnik rafinerije Dunav u Mađarskoj, rafinerije Bratislava u Slovačkoj i rafinerije Rijeka u Hrvatskoj. Također, kupnjom hrvatske INA-e, MOL je preuzeo i rafineriju u Sisku, koja je u međuvremenu zatvorena. MOL je prisutan u Srbiji više od 20 godina. Prema podacima Agencije za energetiku Srbije, u našoj zemlji gdje postoji 1520 benzinskih postaja, MOL zauzima 3,5 posto tržišta i ima 73 pumpe. Ono što je posebno zanimljivo svima koji danas rade u NIS-u jest što će se s njima dogoditi, budući da "MOL Grupa" već ima 25.000 zaposlenih. Inače, prihvaćanje socijalnog programa od strane "Gazpromnjefta" na prijedlog sindikata NIS-a bilo je gotovo odlučujuće za ulazak ruskog kapitala 2008. godine. Ali u roku od pet godina ruska strana ispunila je sve što se od nje tražilo. |
|
|
| Tagovi: #naftna industrija srbije, #mol grupa, #rafinerija pančevo, #sankcije, #gazprom |
| PROČITAJ I OVO | ||
| MOL dobio OFAC-ovu licencu za provođenje pripremnih transakcija vezanih uz akviziciju NIS-a |
| BUDIMPEŠTA - Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva financija (OFAC) odobrio je tvrtkama MOL i MOL Serbia Investment Kft. dodatnu licencu u vezi s potencijalnim stjecanjem vlasničkog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS). |
| Hrvati među najvećim zagovornicima zajedničkog financiranja energetske tranzicije u Europi |
| ZAGREB - Gotovo osam od deset Hrvata (78 %) smatra da energetsku tranziciju treba provesti bez odgode, što je nešto više od prosjeka EU-a (75 %). |
| Propao dogovor Trumpa i Putina |
| WASHINGTON - Kontroverzni plan Donalda Trumpa o uvozu ruskog dizela u Sjedinjene Američke Države uoči međuizbora po svemu sudeći propada, a dva tankera koja su prvotno plovila prema američkoj obali naglo su promijenila smjer, piše Financial Times. |
| Primorac: Energetika je jedan od najvažnijih investicijskih ciljeva EIB-a |
| OPATIJA - Potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Marko Primorac, rekao je u srijedu da je za Europu ključno ostati otvorenom i povećati ekonomsku sigurnost, a da energija postaje presudan resurs te Europa treba razvijati vlastite strateške kapacitete i graditi nova i stabilnija partnerstva. |
| Radi se potpuno novi pravac za Južnu interkonekciju |
| SARAJEVO - Južna interkonekcija, povijesni pothvat za energetsku neovisnost Bosne i Hercegovine, još uvijek je samo projekt u planu. Nema ni prvog metra cijevi od novog plinovoda. |