Hrvatska bi se mogla okrenuti plinu iz Azerbajdžana

Jutarnja magla nadvila se nad Kaspijsko jezero, koje zbog veličine i slankaste vode neki nazivaju morem. Na udaljenosti od 70 kilometara nalazi se plinsko polje Šah Deniz, površinom veliko kao dva najveća hrvatska otoka Cres i Krk zajedno.

Šest naftnih kompanija izvlači plin s dubine od 600 metara, pa ga utiskuju u cijevi koje se protežu do susjedne Gruzije. Odande idu kroz Tursku i Grčku do Albanije. Jedan krak zatim ulazi u Italiju dok se razmatra gradnja drugog koji bi išao preko Crne Gore i BiH u Hrvatsku.

"Hrvatska podržava taj projekt. Smatramo da je važno imati još jedan dodatni dobavni pravac gdje bi plin iz Azerbajdžana došao do Splita, do kuda ide naša plinovodna mreža", kazao je nedavno hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović za Hinu.

On i premijer Andrej Plenković su o tom projektu razgovarali u siječnju s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim na forumu u švicarskom Davosu.

"Razgovarali smo tada i s predstavnicima Crne Gore, kontinuiramo vodimo razgovore i s našim prijateljima u BiH. Postoji veliki interes u tom smjeru pa vjerujem da ćemo u konačnici i napraviti taj projekt", dodaje Filipović.

Projekt poznat kao Jadransko-jonski plinovod razmatra se od 2012. kada su hrvatska tvrtka za transport prirodnog plina Plinacro i ministarstvo gospodarstva počeli sudjelovati na sastancima zainteresiranih zemalja. No u to vrijeme nije se krenulo u realizaciju jer je plin iz Rusije bio jeftiniji, a količina plina iz Azerbajdžana ograničena.

Sve se promijenilo pet mjeseci nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.

EU, koji je do tada 40 posto plina uvozio iz Rusije, okrenuo se ukapljenom plinu iz SAD-a, Norveškoj, Alžiru i Azerbejdžanu.

Predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen potpisala je u srpnju sporazum o strateškom partnerstvu s predsjednikom Alijevim.

"Više od 10 europskih zemalja traži nas da povećamo isporuke", rekao je Alijev na političkom Globalnom Baku forumu. Ta zemlja bivšeg Sovjetskog Saveza izvezla je 2019. godine ukupno 19 milijardi kubičnih metara plina, a ove godine planira isporučiti 24 milijarde.

"Polovica toga bit će izvezena u Europu", izjavio je Alijev koji je prošli mjesec posjetio Sarajevo.

Azerbajdžanski ministar energetike Parviz Šabazov Ogtaj kaže da im cilj nije samo povećati volumen postojećim partnerima,"nego dodati nove partnere, uključujući one na zapadnom Balkanu".