GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina za kućanstva

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina za kućanstva
USPOREDBE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.11.2022 / 17:12
Autor: SEEbiz / H
LUXEMBOURG - Rast cijena plina za kućanstva u EU snažno je ubrzao u prvoj polovini godine zbog skoka veleprodajnih cijena u okruženju ruske invazije na Ukrajinu, a Hrvatska je u skupini zemalja s najnižim cijenama, pokazuju podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU u prvoj je polovini ove godine porasla za 15 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, dosegnuvši 25,3 eura za 100 kilovatsati, objavio je Eurostat.

U drugoj polovini prošle godine bila je porasla za 11,3 posto.

Prosječna cijena plina bila je pak u razdoblju od siječnja do lipnja za 34,4 posto viša nego u istom prošlogodišnjem razdoblju i iznosila je 8,6 eura za 100 kilovatsati. U drugoj polovini prošle godine porasla je nešto više od 11 posto.

Veleprodajne cijene električne energije i prirodnog plina znatno su porasle u cijeloj EU, navodi se u izvješću Eurostata.

Europu je prošle jeseni uzdrmala plinska kriza budući da je opskrbu prenapregnuo val potražnje, pokrenut oporavkom gospodarstva od koronakrize i niskom razinom zaliha na početku sezone grijanja.

Ubrzani rast cijena u prvoj polovini ove godine ponajprije je posljedica viših troškova energije i opskrbe, na koje je utjecala trenutna geopolitička situacija, ruska vojna agresija u Ukrajini, ocijenili su u statističkom uredu.

Udio poreza i nameta u računima za potrošnju plina i struje znatno je pak smanjen zahvaljujući državnim subvencijama i naknadama kojima su vlade nastojale kućanstvima ublažiti udar viših računa za potrošnju energije.

U cijenama struje njihov je udio u usporedbi s prvim polugodištem 2021. smanjen za 15,5 postotnih bodova, na 24 posto, a u cijenama plina smanjio se s 36 na 27 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Pet iznimaka

Najviše je u prvih šest mjeseci 2022. poskupjela struja za kućanstva u Češkoj i Latviji, za 62 odnosno 59 posto, prema cijenama iskazanima u domaćoj valuti u koje su uključeni svi nameti, objavio je Eurostat.

Slijedi Danska, s rastom cijena za 57 posto.

U Hrvatskoj su kućanstva u prvoj polovini godine struju u prosjeku plaćala 13,54 eura za 100 kilovatsati, što je gotovo pet posto više nego u istom razdoblju 2021. godine.

Nižu cijenu struje nego u prvoj polovini 2021. plaćala su samo kućanstva u Nizozemskoj, Sloveniji, Poljskoj, Portugalu i Mađarskoj.

U Nizozemskoj bila je niža za 54 posto, u Sloveniji za 16 posto, a u Poljskoj za tri posto, zahvaljujući državnim subvencijama i naknadama.

Jeftiniju struju plaćala su i kućanstva u Portugalu, za jedan posto u odnosu na isto razdoblje lani. U istom postotku pojeftinila je i struja za kućanstva u Mađarskoj, gdje su cijene regulirane, navodi Eurostat.

Najnižu prosječnu cijenu struje koja uključuje sve poreze i namete, izraženu u eurima, plaćala su kućanstva u Nizozemskoj, od 5,9 eura za 100 kilovatsati. Slijede Mađarska i Bugarska gdje je stajala 9,5 odnosno 10,9 eura.

Najvišu cijenu struje, izraženu u eurima, plaćala su danska i belgijska kućanstva, od 45,6 odnosno 33,8 eura za 100 kilovatsati. Blizu su i Njemačka i Italija, gdje ih je u prosjeku stajala 32,8 odnosno 31,2 eura, navodi Eurostat.

Jeftini plin u Hrvatskoj

Kućanstva u 23 od 24 zemlje EU-a, za koje su bili dostupni podaci, znatno su skuplje plaćala plin u prvoj polovini ove godine nego u istom razdoblju 2021. godine, uglavnom zbog rasta troškova energije, navodi se u izvješću.

Plin je za kućanstva blago pojeftinio samo u Mađarskoj, gdje su cijene regulirane, u prosjeku za 0,5 posto, na 2,9 eura za 100 kilovatsati, što je ujedno najniža cijena u EU, navodi se u izvješću.

Hrvatska je, uz Mađarsku i Latviju, u skupini zemalja s najnižom prosječnom cijenom plina za kućanstva, izraženom u eurima, od 4,1 eura za 100 kilovatsati, višom za 9,6 posto nego u prvoj polovini prošle godine.

U Latviji iznosila je 4,6 eura.

Daleko su najviše skočili računi za plin kućanstvima u Estoniji, gdje su bili dva i pol puta veći nego u prvoj polovini prošle godine, kada se uključe svi nameti.

Snažno je porasla i cijena plina za kućanstva u Litvi i Bugarskoj, gdje je više nego udvostručena u usporedbi s istim razdobljem u 2021.

Najvišu su cijenu plina plaćala kućanstva u Švedskoj, u prosjeku 22,2 eura za 100 kilovatsati Slijede Danska i Nizozemska sa 16 odnosno 12,9 eura za 100 kilovatsati.

Cipar, Malta i Finska ne objavljuju podatke o cijenama prirodnog plina za sektor kućanstva, napominje Eurostat.

Tagovi: cijene plina, plin, plin za kućanstva, električna energija
PROČITAJ I OVO
Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. puno skuplji nego prije rata
ENERGENTI
Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. puno skuplji nego prije rata
BERLIN - Računi za plin i struju za kućanstva u Njemačkoj bili su u drugoj polovini 2023. godine znatno viši nego prije rata u Ukrajini, unatoč padu cijena u odnosu na prvu polovinu godine, pokazali su podaci ureda za statistiku.
Rusija povećava uvoz benzina iz Bjelorusije
GORIVO
Rusija povećava uvoz benzina iz Bjelorusije
MOSKVA - Rusija je u ožujku povećala uvoz benzina iz susjedne Bjelorusije kako bi se uhvatila u koštac s rizikom nestašica na domaćem tržištu zbog neplaniranih popravaka u ruskim rafinerijama nakon napada dronovima, izvijestio je Reuters pozivajući se na četiri industrijska i trgovačka izvora.
NO Ine: Dividenda 24 eura po dionici
DIVIDENDA
NO Ine: Dividenda 24 eura po dionici
ZAGREB - Nadzorni odbor Ine je na sjednici održanoj u srijedu dao suglasnost na prijedlog uprave o isplati dividenda od 24 eura po dionici iz dijela neto dobiti iz 2023. te iz zadržane dobiti iz 2022. godine, pri čemu je ukupan iznos za isplatu dividende 240 milijuna eura.
Cijene nafte iznad 86 dolara
NAFTNO TRŽIŠTE
Cijene nafte iznad 86 dolara
ZAGREB - Cijene nafte zadržale su se danas na međunarodnim tržištima na 86 dolara budući da je ulagače zatekao rast zaliha u SAD-u, a uteg su im bile i naznake da vodeći proizvođači ne planiraju dodatno smanjivati opskrbu.
HGK predlaže poseban zakon za investicije u obnovljive izvore energije
OIE
HGK predlaže poseban zakon za investicije u obnovljive izvore energije
ZAGREB - Hrvatska još uvijek ima najdugotrajniji proces razvoja projekata obnovljivih izvora energije u Europi. Prije točno godinu dana HGK i njezino Udruženje za obnovljive izvore energije predstavili su Position paper – dokument koji sažeto analizira najveće prepreke u ovom području te nudi rješenja.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE