Hrvatska može biti lider u energetskoj zelenoj tranziciji

"Polako pripremamo zakonodavnu aktivnost, sve pretpostavke za što je moguće bolju i uspješniju energetsku tranziciju", rekao je Milatić.

Podsjetio je na donesenu energetsku strategiju do 2030. s pogledom na 2050. godinu, Nacionalni klimatski energetski plan te izmijenjene zakone o energetskoj učinkovitosti i biogorivima, dok su u tijeku izmjene Zakona o tržištu električne energije i Zakona o obnovljivih izvorima energije.

Smatra da će Zakon o tržištu električne energije bitno pomoći pri zelenoj tranziciji, jer će uz ostalo dozvoliti razvoj tržišta. Istaknuo je i kako više "neće biti nasumičnih razvojnih projekata, bez ikakvih prostornih planova".

Rekao je i kako je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti za energetski dio predviđeno oko pet milijardi kuna, od kojih će tri milijarde kuna otići za digitalizaciju i unapređenje elektroenergetske mreže.

"Tako će se postići glavni ciljevi budući da smo se obvezali do kraja 2024. u Hrvatskoj instalirati novih 1.500 megavata. Inače, hrvatski je plan do 2030. instalirati 2.500 megavata", naveo je Milatić.

Dodao je kako su u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predviđena ozbiljna sredstva i za toplinarstvo, za energetsku učinkovitost u industriji i sl.

Spomenuo je i projekt biorafinerije u Sisku za koji je predviđena milijarda kuna. Vjeruje da će taj projekt uspjeti, jer se s njim rješava dosta problema. Tamo će se proizvoditi ozbiljne količine goriva što bi moglo dovesti do toga da Hrvatska preko biogoriva ima utjecaj u ovom dijelu Europe, rekao je i dodao da bi se zbog potreba biorafinerije trebala razviti i poljoprivreda, dodao je.

"Naš je cilj da Hrvatska više ne uvozi 40 posto energije, a da bismo to postigli moramo napraviti mnogo kapaciteta obnovljivih izvora. Hrvatska može biti lider u energetskoj zelenoj tranziciji no to ovisi o nama", zaključio je Milatić.

Neven Duić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje smatra da se hrvatska politika u pogledu energetske tranzicije, promijenila u pozitivnom smjeru.

"Europski tranzicijski uragan koji je krenuo donosi velike promjene: 55 posto manje stakleničkih plinova do 2030., klimatsku neutralnost do 2050., idemo prema 38 do 40 posto obnovljivih izvora energije do 2030., a zeleni plan za oporavak EU-a donosi novac koji može biti iskorišteni za guranje novih tehnologija", istaknuo je Duić.

U Europi se zbog zelene tranzicije mijenjaju i brojna pravila pa će recimo financijske institucije, uključivo banke, morati izvještavati u što, odnosno kakve tehnologije ulažu, istaknuo je.