Hrvatska ne bi trebala osjetiti posljedice obustave isporuke ruskog plina preko Ukrajine

“Zahvaljujući strateškoj ulozi LNG terminala na Krku, Republika Hrvatska nije ovisna o ruskom plinu od samog početka rada terminala. Plin se osigurava iz tri glavna izvora: LNG terminala, domaće proizvodnje i podzemnog skladišta PSP Okoli, čije su zalihe trenutno na razini 60 posto kapaciteta, čime su zadovoljeni svi nacionalni energetski zahtjevi, a osigurana je i značajna podrška zemljama u regiji”, naveli su iz Ministarstva gospodarstva.

Uz to, hrvatski LNG terminal odigrao je ključnu ulogu u osiguravanju sigurnosti opskrbe plinom za cijelu jugoistočnu Europu, ističu iz tog ministarstva te dodaju da je osigurana opskrba zamjenskim pravcima u dovoljnim količinama za zemlje članice koje su najviše ovisile o plinu iz tranzitnog pravca preko Ukrajine, kao i skladišni kapaciteti.

Ukupna domaća godišnja potrošnja plina postupno se smanjivala posljednjih godina, pa je tako 2020. godine iznosila je 3,040 milijarde prostornih metara, 2021. godine 2,9 milijardi, 2022. godine 2,53 milijarde, a 2023. godine 2,59 milijardi prostornih metara. Na raspolaganju je 2,9 milijardi prostornih plina godišnje samo s LNG terminala, što premašuje ukupnu godišnju potrošnju svih kupaca u RH i dodatno jamči sigurnost opskrbe, navodi se u priopćenju.

Od početka rada LNG terminala, u hrvatski plinski sustav dostavljene su količine plina sa 108 LNG brodova, pretežito iz SAD-a, ali i drugih zemalja poput Trinidada i Tobaga, Alžira i Egipta. Ukupno je uvezeno 15,062 milijarde prostornih plina, od čega je dio izvezen u zemlje regije.

Iz Ministarstva podsjećaju da je Vlada u četvrtak donijela odluku kojom je projekt “Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal” proglašen strateškim investicijskim projektom. Vrijednost projekta iznosi 534 milijuna eura bez PDV-a i uključuje ključne plinovodne pravce, uključujući Omišalj-Zlobin i interkonekciju prema Sloveniji. Proširenjem kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu prostornih metara i izgradnjom novih plinovoda, Hrvatska se pozicionira kao energetski hub za regiju i Europsku uniju, osiguravajući neovisnost, kontinuitet i sigurnost opskrbe plinom, zaključuju iz Ministarstva.