HUP: Hrvatska mora osigurati nižu i predvidljivu cijenu električne energije kako bi sačuvala konkurentnost industrije

HUP ističe kako hrvatske tvrtke danas posluju u nepovoljnijem položaju od brojnih europskih konkurenata jer nemaju na raspolaganju instrumente kojima druge države članice Europske unije svojim industrijama omogućuju veću predvidljivost i niže troškove električne energije. Upravo predvidljivost cijene električne energije postaje jedan od ključnih čimbenika pri donošenju odluka o novim ulaganjima, širenju proizvodnje i odabiru lokacije budućih industrijskih projekata.

„Konkurentnost hrvatske industrije danas ne ovisi samo o produktivnosti i kvaliteti proizvoda, nego i o mogućnosti da poduzeća dugoročno planiraju troškove energije. Industriji nije potrebna trajna subvencija, već privremena stabilizacija kroz predvidiv regulatorni okvir koji omogućuje ulaganja, razvoj i očuvanje proizvodnje u Hrvatskoj. Europska unija državama članicama već je dala alate i očekujemo da ih Hrvatska iskoristi jednako odlučno kao i naše konkurentske zemlje“, izjavila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

HUP naglašava kako je upravo sada prilika da Hrvatska iskoristi novi europski regulatorni okvir i industriji omogući jednake uvjete kakve već imaju tvrtke u državama poput Slovenije, Njemačke ili Bugarske.

„Za energetski intenzivnu industriju poput cementne, cijena električne energije nije samo pitanje operativnih troškova, nego jedan od ključnih čimbenika konkurentnosti i dugoročne održivosti proizvodnje. Ako hrvatske tvrtke imaju znatno više, a istovremeno manje predvidive troškove električne energije od svojih konkurenata u drugim državama članicama Europske unije, tada je sve teže opravdati nova ulaganja i zadržati postojeće proizvodne kapacitete u Hrvatskoj. Bez instrumenata poput CISAF-a postoji realan rizik smanjenja proizvodnje, a dugoročno i gašenja pojedinih proizvodnih kapaciteta, što bi neizbježno imalo posljedice za zaposlenost i lokalno gospodarstvo. Zato očekujemo da Hrvatska što prije iskoristi mogućnosti koje europski okvir već omogućuje kako bi očuvala konkurentnost domaće industrije, proizvodnju i radna mjesta", izjavio je Marin Bekavac, voditelj za procese i energiju u Cemexu.

Jedan od ključnih instrumenata koje HUP predlaže je uspostava nacionalnog programa temeljenog na CISAF-u (Clean Industrial Deal State Aid Framework), europskom okviru državnih potpora koji državama članicama omogućuje privremeno rasterećenje dijela troška električne energije za energetski intenzivne industrije, uz obvezna ulaganja u dekarbonizaciju i energetsku učinkovitost. Ključno je da CISAF nije klasična subvencija računa za električnu energiju. Potpora je vremenski ograničena, strogo ciljana i uvjetovana ulaganjima – najmanje polovica dodijeljene potpore mora biti reinvestirana u projekte energetske učinkovitosti, elektrifikacije proizvodnje, obnovljivih izvora energije, sustava za pohranu energije ili drugih mjera koje dugoročno smanjuju troškove energije i emisije stakleničkih plinova. Na taj način CISAF istodobno povećava otpornost industrije na energetske šokove i ubrzava provedbu zelene tranzicije.

Kako bi hrvatsko gospodarstvo dobilo usporedive uvjete poslovanja s konkurentima u Europskoj uniji, HUP predlaže:

hitnu analizu i pripremu nacionalnog CISAF programa za energetski intenzivne potrošače električne energije;

primjenu modela po uzoru na programe koje već provode Slovenija, Njemačka i Bugarska, uz jasno definirane kriterije i obvezu reinvestiranja potpore;

kombiniranje CISAF-a s kompenzacijama za neizravne troškove ETS-a kako bi se dodatno smanjio troškovni pritisak na industriju;

osnivanje međuresorne radne skupine Ministarstva gospodarstva, Ministarstva financija i HUP-a radi brze pripreme nacionalnog programa;

ubrzanje izdavanja dozvola i priključenja za projekte industrijske elektrifikacije, obnovljivih izvora energije i sustava za pohranu energije;

reformu mrežarina i razvoj dugoročnih ugovora o kupnji električne energije (PPA) kako bi poduzeća dobila dugoročnu predvidljivost ukupnog troška energije.

HUP upozorava kako cijena nečinjenja nije samo veći račun za električnu energiju. Bez mjera za stabilizaciju cijena energije, kao i bez značajnog ubrzanja i poštivanja rokova za izdavanje dozvola, u ozbiljnom smo riziku od deindustrijalizacije. Buduće investicije, modernizacija proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta mogli bi se usmjeravati prema državama koje su svojim industrijama već osigurale stabilnije i predvidljivije uvjete poslovanja. Cilj ovih prijedloga nije administrativno snižavanje cijene energije. Riječ je o stvaranju okruženja u kojem hrvatska industrija može dugoročno planirati, ulagati, ostati konkurentna na europskom tržištu te nastaviti stvarati nova radna mjesta i provoditi zelenu tranziciju.