IEA: Vlade moraju više ulagati u vodik

Vlade i privatni ulagači do sada su uložili samo četvrtinu od 1.200 milijardi dolara potrebnih do 2030. za razvoj i korištenje vodika i za njegovo uključivanje u globalnu strategiju nulte emisije štetnih plinova, navela je organizacija sa sjedištem u Parizu.

Napori bi trebali biti usmjereni na širenje vodika u više sektora i na razvoj tehnologija koje bi pojeftinile njegovu proizvodnju s obnovljivim izvorima energije, dodaje se u izvješću.

Vodik je lagan, ima visoku energetsku gustoću, može se skladištiti i ne emitira izravno onečišćujuće tvari ni stakleničke plinove kada ga se koristi kao gorivo. Njegovu širu uporabu koče troškovi ekološki prihvatljive proizvodnje.

Vodik proizveden uz korištenje obnovljivih izvora energije može koštati između dva i sedam puta više od onog proizvedenog iz prirodnog plin, bez hvatanja ugljika, primjećuju u IEA-i, dodajući da bi se taj problem mogao riješiti novim tehnologijama i ekonomijom veličine.

"Vodik se danas gotovo isključivo proizvodi iz fosilnih goriva, bez hvatanja ugljika, što rezultira emisijom blizu 900 milijuna tona ugljičnog dioksida. Toliko zajedno ispuštaju Ujedinjeno Kraljevstvo i Indonezija", priopćila je IEA.

Globalni kapaciteti elektrolizatora, koji proizvode vodik iz vode uz upotrebu struje, udvostručenu su u proteklih pet godina, a gotovo je 400 projekata ju razvoju ili u ranoj etapi razvoja, navode.

Ti bi projekti do 2030. godine trebali osigurati proizvodnju osam milijuna tona vodika godišnje, u odnosu na nešto manje od 50 tisuća tona u 2021. To je tek desetina količine potrebne da se do 2050. godine emisija štetnih plinov svede neto na nulu, upozorava IEA.

Najveći su potrošači vodika prošle godine bili sektor prerade nafte i industrija, a važnu bi ulogu mogao igrati i u kemijskoj industriji, proizvodnji čelika, transportu i zrakoplovstvu, redom sektorima koji trenutno muku muče sa smanjenjem štetnih emisija.

Vlade su trenutno usmjerene na proizvodnju, ali moraju se posvetiti i proširenju upotrebe i u druge sektore kako bi potaknule izgradnju potrebnog skladišnog prostora i kapaciteta za transport i punjenje, savjetuje IEA.

Trenutno strategiju za vodik ima 17 zemalja, razvija je više od 20, u odnosu na samo tri zemlje u 2019. godini, primjećuje savjetodavna agencija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Globalni indeks organiziranog kriminala: Srbija u vrhu Europe, ali ni Hrvatska nije daleko

Prema Globalnom indeksu organiziranog kriminala objavljenom za 2020. godinu, Srbija je zauzela 33. mjesto sa 6,21 indeksnim bodom, malo ispod Rusije, a prva je od europskih zemalja između 193 zemlje članice UN-a.

“Izveštaj Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) rezultat je dvogodišnjeg nastojanja da se ocijeni razina kriminala i otpornosti u svih 193 zemlje članice UN-a“, navodi se na web stranici.

Crna Gora je zauzela 45. mjesto sa šest indeksnih bodova, dok je Bosna i Hercegovina bila na 49. mjestu s 5,89 indeksnih bodova.

U Gi-TOC-u kažu kako se nadaju da će svojim podacima pomoći u pružanju istinskog globalnog odgovora na sveprisutnu prijetnju transnacionalnog organiziranog kriminala.

“Organizirani kriminal je pošast koja pogađa zemlje u svakom kutku svijeta, od malih otočnih država do velikih ekonomskih velesila, i osnovni je pokretač mnogih velikih geopolitičkih izazova, uključujući sukobe, političku nestabilnost i prisilne migracije“, dodaje se u priopćenju.

GI-TOC također otkriva da se zbog “tajne prirode, često malo zna o tome kako organizirani kriminal funkcionira u svakoj zemlji”.

“Da bi se riješio ovaj jaz u znanju, GI-TOC je razvio Globalni indeks organiziranog kriminala, jedinstveno analitičko sredstvo zasnovano na podacima koje ocijenjuje 193 zemlje članice UN-a prema dva kriterija: Prema njihovom kriminalitetu od 1 do 10 (od najniže do najviše razine organiziranog kriminala), što se opet zasniva na njihovom rezultatu na tržištu kriminala i rezultatima kriminalnih aktera te prema njihovoj otpornosti na organizirani kriminal, od 1 do 10”, navodi se na web stranici.

Indeks također naglašava prilagodljivost organiziranog kriminala pandemiji. Suočeni s blokadama i ograničenjima putovanja, kriminalci ne samo da su preuredili svoje redovno poslovanje, već su i iskoristili nove mogućnosti koje im je ukazala globalna zdravstvena kriza.