U prvoj fazi, konzorcij je izbušio pet testnih bušotina te proveo sve potrebne dodatne analize kako bi se detaljno proučilo kretanje fluida u podzemlju. Analizirane su i jezgre bušotina te su same bušotine snimljene s tri vrste kamera kako bi se bolje upoznale karakteristike podzemlje.
U drugoj fazi, koja je započela sredinom siječnja, planiraju se izbušiti nove bušotine, a izradit će se i projektna dokumentacija za projekt hidrauličke barijere. Hidraulička barijera s depresijama sastojat će se od niza bušotina koje će se izvesti uz samu obalu ispod Rafinerije nafte Rijeka na poluotoku Urinju. Bušotine će na kopnu stvoriti umjetnu depresiju, odnosno najnižu točku u podzemlju, čime će se omogućiti kontrolirano prikupljanje tekućina i spriječiti njihov prodor prema moru. To ujedno predstavlja temeljni okvir cjelokupnog programa zaštite mora. Treća faza predviđa postavljanje potrebne opreme obradu otpadnih voda te početak crpljenja.
Povodom kraja prve faze radova, Bojan Lončar, Rukovoditelj Upravljanja održavanjem u Ini, izjavio je: "Sanacija povijesnog onečišćenja u kompleksnim geološkim uvjetima kakvi su na području Urinja izuzetno je zahtjevan inženjerski pothvat. Naš primarni cilj je uspostava potpunog nadzora nad kretanjem fluida u krškom podzemlju. Sustavom hidrauličke barijere ćemo preusmjeriti tokove u kontrolirane točke prikupljanja, čime trajno zaustavljamo mogućnost istjecanja u more. Ovo nije samo tehničko rješenje, već naša dugoročna odgovornost prema zaštiti okoliša i doprinos kvaliteti života lokalne zajednice u kojoj poslujemo."
Ovaj projekt je vrijedan šest milijuna eura, a očekuje se da će u potpunosti biti završen tijekom 2027. godine, čime će se trajno riješiti problem povijesnog onečišćenja podzemlja Rafinerije nafte Rijeka. Na projektu radi multidisciplinarni tim izuzetnih stručnjaka unutar Ine, znanstvene zajednice i svjetski renomiranih kompanija.
Istovremeno s razvojem trajnog rješenja, INA provodi niz kratkoročnih i srednjoročnih mjera usmjerenih na zaštitu mora i sprječavanje trenutačnog istjecanja. Aktivne su 33 bušotine za crpljenje zaostalih ugljikovodika u kršu. Na moru se odvija kontinuirani monitoring uz osiguranu pravovremenu reakciju u slučaju potrebe. Nadzorni pregledi spremnika i druge opreme te kanalizacijskih sustava i sustava za oborinske vode su kontinuirani. Sanacije se provode prema predviđenim programima i planovima. Kao dodatna mjera zaštite mora, na obalnom području uz rafineriju instalirat će se i snažnije oceanske brane u najkraćem mogućem roku, nakon što se ishode sve potrebne dozvole od nadležnih tijela.
