Donesene investicijske odluke u proširenje kapaciteta za skladištenje nafte i naftnih derivata rezultirale su značajnim povećanjem prihoda od skladištenja, poslovnim suradnjama s novim kupcima kao i mogućnošću obavljanja dodatnih usluga za kupce.
Tijekom 2018. godine završena je rekonstrukcija i dogradnja spremničkog prostora za Terminalu Omišalj koja je u nekoliko faza uključivala pet spremnika za naftu ukupnog kapaciteta od 400.000 m3 i jednog spremnika za skladištenje derivata nafte kapaciteta 20.000 m3, modernizirani su i dograđivani sustavi vatrodojave i vatrozaštite te poslovne informatike čime je podignuta razina sigurnosti opskrbe naftom, sigurnosti i zaštite okoliša, ljudi i opreme.
Samo u prošloj godini Janaf je ostvario prihod od 174,1 milijun kuna od skladištenja nafte i 100,6 milijuna kuna od skladištenja derivata. Pretpostavka je da će ove godine ti prihodi biti i veći zbog recentnog rasta tržišnih cijena i veće potražnje za skladišnim prostorom.
- Skladištimo naftu za opskrbu rafinerija u okruženju, kao i za naše partnere u trgovini naftom, pri čemu se dio nafte transportira naftovodom, a dio se ponovno ukrcava na tankere i otprema morem. Poslovanje Janafa prošireno je u prvom redu na međunarodnom tržištu, sa stranim partnerima, u što smo uložili velike napore prethodnih godina. Tražili smo poslove, nudili slobodne kapacitete po svijetu, a to je donijelo rezultate. Smatram da i po pitanju prodora na inozemno tržište možemo biti uzor drugim državniom tvrtkama, rekao je nedavno u intervjuu Novom listu predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević.
Dakle, u atmosferi nedostatka skladišnih prostora za naftu zbog čega su čak i tankeri postali zanimljivi naftnim kompanijama u kontekstu skladištenja, Janaf je povukao pravi potez. Kamo sreće da je i država sa svojim nekadašnjim vojim objektima bila slične pameti. Danas bi Hrvatska mogla znatno profitirati u izmnijenjenim okolnostima na naftnim tržištima.