Kako toplinski valovi utječu na potražnju za energijom u regiji?

Posljednjih godina zabilježene su rekordne temperature, posebno u južnoj Europi. Tropski dani također se događaju ranije u godini, što naglašava promjenu sezonskih vremenskih obrazaca. Primjerice, u srpnju 2024. zabilježen je najduži toplinski val ikad zabilježen u jugoistočnoj Europi.

Ljeti 2024. jugoistočna Europa također je doživjela rekordnih 23 tropske noći, što daleko premašuje prosjek od osam i prethodni rekord od 16 iz 2012. Iste godine, 37 posto Europe zabilježilo je više tropskih noći od prosjeka, posebno na jugoistoku. U južnoj Grčkoj, neka područja zabilježila su do 55 tropskih noći više od prosjeka, veći dio Italije do 50 više, zapadna Turska do 40 više, a dijelovi Hrvatske, Srbije, Mađarske, Rumunjske i Bugarske do 35 više, piše Ceeenergy.

Toplinski valovi i rast potražnje za električnom energijom u 2025.

U slučajevima toplinskih valova, potražnja za električnom energijom može porasti za oko 3,5-10,6 posto, ili čak za 5-14,5 posto u mega-toplinskim valovima.

U 2025. godini najekstremnije temperature započele su sredinom lipnja, s toplinskim valom između 23. lipnja i 3. srpnja, kada je ukupna potražnja za električnom energijom u EU porasla za 7,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima Eurelectrica.

Između kraja lipnja i početka srpnja 2025. dnevna potražnja za električnom energijom u Europi porasla je za do 14 posto, što je uzrokovalo porast dnevnih cijena električne energije dva do tri puta, prema analizi energetskog think-tanka Ember. Tijekom najtoplijih dana, razlike u cijenama električne energije premašile su 400 eura/megavat-satu (MWh) u Njemačkoj i 470 eura/MWh u Poljskoj.

Dana 9. lipnja temperature u Albaniji dosegle su 37,6 stupnjeva Celzija. Dana 26. lipnja, Hrvatska je zabilježila 38,2, Slovenija 38,4, Srbija 40,7, Sjeverna Makedonija 41,7, a Turska 39,5 stupnjeva. Živa se u Grčkoj 27. lipnja popela na 43,2 stupnja. U Bosni i Hercegovini 3. srpnja temperature su dosegle 41 stupanj Celzija. Bugarska je 26. srpnja zabilježila 43,5 stupnjeva, a Rumunjska je odmah iza nje s 41,3.

Vrijednosti temperature odražavaju se na potrošnju električne energije u većini mjesta, uzrokujući skokove, pa čak i nove vrhunce prema dostupnim podacima.

Rekordi u regiji

U Srbiji je 26. lipnja potražnja za električnom energijom iznosila 98,5 gigavat-sati (GWh). To se približilo prošlogodišnjem vrhuncu od 105,8 GWh zabilježenom 17. srpnja. Međutim, od sredine lipnja do 7. srpnja dnevna potrošnja bila je 15 do 20 posto veća u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

U Grčkoj je potrošnja električne energije porasla na rekordne razine 25. srpnja. Potražnja je također dosegla vrhunac od 10.798 megavata (MW) prethodnog dana, 24. srpnja, što su najviše brojke zabilježene do sada ove godine. Prosječna cijena veleprodajne električne energije za 25. srpnja premašila je 142 eura/MWh, što je najviša cijena od početka ljeta. Temperatura je u nekim dijelovima zemlje premašila 40 stupnjeva.

Tijekom tog razdoblja, Tursku je također pogodila ekstremna vrućina. Dana 23. srpnja postavljen je novi nacionalni rekord, jer je maksimalna trenutna potražnja za električnom energijom dosegla 58.328 MW. Rekordna dnevna potrošnja električne energije zabilježena je 24. srpnja, u iznosu od 1.228.869 MWh (što je ekvivalentno prosječnom opterećenju od približno 51.204 MW tijekom 24 sata). Otprilike u to vrijeme, termometri su u nekim dijelovima zemlje zabilježili 50 stupnjeva.

Nije ni čudo što je Turska predvodila rast potražnje za električnom energijom u Europi 2024. godine, doprinoseći četvrtini rasta kontinenta. Od povećanja zemlje od 5,7 posto, 4 posto bilo je posljedica veće potražnje za hlađenjem uzrokovane toplinskim valovima, budući da je to bilo najtoplije ljeto tamo u 54 godine.

U Albaniji je tijekom prvih šest dana srpnja 2025. potrošnja električne energije porasla za 20 posto u usporedbi s istim razdobljem u srpnju 2024. Osim visokih temperatura, povećana turistička aktivnost također je pridonijela porastu. U prvom tjednu srpnja 2024. dnevna potražnja za električnom energijom u prosjeku je iznosila oko 18,6 milijuna kilovat-sati (kWh). Ove godine, u istom razdoblju, u prosjeku je iznosila 22,4 milijuna.

Hidroenergija u opasnosti 

U međuvremenu, suša pogađa mnoge regije, što dovodi do pada proizvodnje hidroenergije. Ove godine proizvodnja hidroenergije u Srbiji bila je otprilike 20 posto niža nego prošle godine. U Sloveniji je proizvodnja hidroenergije u lipnju bila 40 posto niža u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine. U Hrvatskoj je situacija bila slična, s proizvodnjom hidroenergije 23 posto ispod višegodišnjeg prosjeka.

Međutim, nije samo hidroenergija u opasnosti. Prema jednoj studiji, toplinski valovi povezani su sa smanjenjem proizvodnje energije vjetra do 30,8 posto, s varijacijama ovisno o zemlji.

Među obnovljivim izvorima energije, solarna energija može imati koristi od obilja sunca koje prati toplinske valove, iako pretjerano visoke temperature mogu smanjiti učinkovitost solarnih panela. Toplinski valovi, stoga, ne pogoduju nužno obnovljivim izvorima, što bi moglo donijeti daljnje promjene u energetskom miksu. Važnost uvoza također bi se mogla povećati, posebno zato što ljetna potražnja za hlađenjem ne raste toliko u sjevernijim regijama kao na jugu.